U filmskom arhivu Javne ustanove Kinoteka Bosne i Hercegovine čuva se 2.500.000 metara filmske trake, a dio filmskog fonda Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je pokretnim nacionalnim dobrom. Riječ je o originalnom materijalu - negativi slike i tona prvih 40 bh. igranih filmova, što Kinoteku svrstava među najznačajnije institucije kulture u BiH.

Svakodnevna briga o filmskom fondu prioritetan je zadatak Kinoteke BiH, jer je upravo to ono što toj instituciji daje značaj. Ukupan fond domaćih i inostranih filmova, kako je navela, čine 1.434 igrana, dokumentarna kratka igrana i animirana ostvarenja na 16 i 35 mm filmskoj traci. Arhiv sadrži i veliki fond filmova na VHS-u - 2.138, na Beta Cam 11, na DVD-u 992 i CD-u 65 filmova. Prate ih i pisani materijali - scenariji, knjige snimanja, dijalog i titl liste, sinopsisi, fotosi, katalozi i plakati, njih 61.333. Filmska specijalizovana biblioteka sadrži 1.094 naslova i 1.990 različitih filmskih časopisa. Ipak, neki materijali se nalaze i van BiH.

Realizovane su neke neophodne radnje prikupljanja informacija koja se građa nalazi i gdje. Arhiv BiH, kao nosilac tog posla, uspostavio je liste potraživanja, ali se nije niti jedan metar filma presnimio. Sredstva je trebalo obezbijediti putem Trezora BiH, ali, nažalost, ona nisu za ove namjene planirana i data, kaže Devleta Filipović, direktorica Kinoteke za Fenu.

Postavlja se pitanje i u vezi s novom filmskom produkcijom, pojašnjava Filipović, koja iako dobija sredstva od različitih nivoa vlasti, ima obavezu da informiše Kinoteku BiH gdje se nalazi originalan materijal, ali to ne čini, niti predaje na čuvanje snimljene filmove.

Tako da “državni novac” finansira dobrim dijelom filmove od kojih poslije nema nikakvog traga, iako su se po starom Zakonu o kinematografiji oni morali predati u Kinoteku BiH, ističe Filipović i dodaje da je i proces digitalizacije stao zbog neredovnog finansiranja, iako je Kinoteka BiH institucija od državnog značaja.

Zadnja digitalizacija filmova obavljena je 2009. kao kapitalni projekt iz oblasti kulture Kantona Sarajevo. Od tada nije bilo sredstava za ovu aktivnost na zaštiti kulturne nacionalne filmske baštine, istakla je Filipović.

Tada je izvršena ne samo digitalizacija nego i digitalna restauracija mjesečnika koji su bili u dosta lošem stanju, a to je poboljšalo dostupnost ovih materijala, ali i dokumentarnih i kratkometražnih igranih filmova.

Novac za osnovne aktivnosti kao što su čuvanje, zaštita i prezentiranje filmova i filmske građe obezbjeđujemo putem projekata. Kako nema dogovora vlasti o tome ko će i kako finansirati Kinoteku BiH, tako svaku godinu započinjemo sa neizvjesnošću, stalno se brinući kako sačuvati filmove i građu, a uz to i svoju životnu egzistenciju, pojasnila je Filipović.

Kako svi zaposleni rade više od 20 godina s filmskim fondom i građom, jednostavno uz puno pažnje i entuzijazma su do sada zaštitili i sačuvali filmove, zaključuje Filipović.