Pravo Ljudski Film Festival objavljuje program u cjelini, a ovogodišnje, 12. po redu izdanje, obuhvata 60 filmova u glavnoj selekciji, dok će 32 filma biti prikazana u sklopu Zumiraj prava film festivala za mlade.

Humanitarna pitanja i odgovor društva

Zumiraj prava film festival za mlade obuhvata četiri programa: Zumiraj dokumentarni film, Zumiraj zvuk, Zumiraj animaciju i Budućnost je ovdje!. Zumiraj dokumentarni film je takmičarska selekcija, a najbolji film birat će mladi žiri koji čini jedanaest članova. Zumiraj zvuk ovogodišnji je novitet koji obuhvata četiri filma sa, riječima selektorice Adele Galešić, „alternativnim pristupom zvuku, a čine ga filmovi o japanskim noiserima, pankerima iz Mijanmara, muzičarima iz regije Sahel, te film o njemačkom bendu Einstürzende Neubauten“. Uz ovaj filmski program, Zumiraj prava za mlade pripremio je i radionicu zvuka koja se zove Sloboda kretanja, a vodi je njemački muzičar Marcus Beuter. Učesnici radionice održat će 12.11. performans „Kako zvuči sloboda?“ i time pokazati šta su tokom radionice naučili.

Program pod nazivom Budućnost je ovdje! obuhvataju filmove mladih kreativaca nastale u sklopu škole filma PLJFF-a Ko je vidio video?!, radionicuOslikavanje humanosti, te saradnju sa prizrenskim DokuFestom.

Pravo Ljudski Film Festival naročito je ponosan na saradnju sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta (ICRC) koja je urodila zajedničkim programom: radionicom dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti.

Radi se o umjetničkom laboratoriju napravljenom za devet učesnika iz BiH, kojima su se pridružili troje učesnika iz Irana i jedan iz Libana. Naš cilj bio je prvenstveno da podignemo svijest o humanitarnim pitanjima koja su ostavila trag na bosanskohercegovačkom društvu, kao što su nestale osobe, neeksplodirana minska sredstva, ratno seksualno nasilje, migracije i progoni, no još nam je važnije bilo istražiti interes za ove teme kod mladih ljudi. Često se kaže da su mladi pasivni i rezignirani. Međutim, učesnici naših radionica su prevazišli naša najoptimističnija očekivanja i napravili su pet sjajnih kratkih filmova koji se ne bave isključivo humanitarnim pitanjima, nego i odgovorom društva na ta pitanja, ispričao je Elmir Camić, zamjenik šefa delegacije ICRC u BiH.

Filmovi nastali u toku radionice će tokom festivala doživjeti svjetsku premijeru, a humanitarna pitanja promišljat će i filmski program Istraživanje humanosti, koji obuhvata sedam filmova poznatih reditelja sa međunarodnim ugledom.

Smjelost i ironija

Glavni festivalski segment obuhvata festivalsku retrospektivu O slobodi, o onima koji su izgubili iluzije i o novoj borbi, potom selekciju savremenog dokumentarnog filma, Re:versus, te selekciju kratkog filma, Kratki (The Shorts).

Festival otvaramo filmom Oktobar Sergeja Ejzenštejna, ponajviše zbog toga što ove godine obilježavamo stogodišnjicu Oktobarske revolucije. Revolucija je u Sovjetskom savezu dovela na vlast radnike i radnice i predstavlja jedan od najvažnijih događaja u historiji čovječanstva i jedan od najvažnijih trenutaka nad kojim trebamo reflektirati. Pravo Ljudski Film Festival je takav festival koji okuplja radnike i radnice, te reflektira nad nad nejednakošću, radničkom borbom, solidarnošću i slobodom, kazala je direktorica festivala i programska selektorica retrospektivnog programa, Kumjana Novakova.

Dodala je kako je festival "postao dovoljno hrabar da na platno stavi film Sergeja Ejzenštejna".

To je jedan od najznačajnijih autora u istoriji filma, autor koji direktno veže ideologiju i političku borbu sa svojim slikama i koji smatra da je filmsko stvaralaštvo politički čin, ističe Novakova. Čin posvećivanja retrospektive temi slobode nazvala je ujedno hrabrim i ludim. Po meni, u periodu koji se karakterizira hiperkomercijalizacijom kulture, društvenog, ali i privatnog života, potpuna je ludost pričati o slobodi. Nisam sigurna koliko smo i da li smo slobodni, iako smatramo da nikad veću slobodu nismo imali. Nadam se da smo hrabri, jer nalazimo snage da pogledamo u oči svim silama koje limitiraju našu slobodu, jer više ne govorimo samo o sistemu, nego i o odlukama kojima sami sebi ograničavamo slobodu. Te odluke su rezultat kompleksnih procesa, ali i nedostatka obrazovanja, informacija, nezavisnog kulturnog sadržaja i scene kao prostora gdje te nedostatke možemo osvijestiti, pojasnila je Novakova.

Poseban program je i retrospektiva latvijske redateljice Laile Pakalnine, rediteljice koja i pored 50, uglavnom kratkih, filmova, stvara na margini dokumentarnog filma i fikcije, a njen se rad karakterizira političkom smjelošću i političkom ironijom. U okviru selekcije Re:versus PLJFF prikazuje savremeni dokumentarni film, odnosno „filmove koji su u proteklih godinu dana imali festivalski život“.

To su filmovi koji sa PLJFF-om dijele senzibilitet i bave se ličnim pričama kao i aktuelnim svjetskim temama. Program obuhvata filmove autora koji su se već dokazali i prošli sve korake ka stvaranju snažnog individualnog izraza. To su jaki autorski glasovi koji imaju mogućnost da artikulišu svoje poruke i viđenje tema, navodi programska selektorica Lamia Šabić.

Program kratkog filma obećava radove „oslobođenje svih stega i konvencionalnih mišljenja o tome šta jeste i šta nije film“. „Naša publika zna da od programa Kratki može očekivati baš sve“, ističe selektorica Novakova. Posebno mjesto u okviru ovog programa ima kino-performans filmskog autorskog dua OJOBOCA, koji čine Anja Dornieden i Juan David Gonzalez Monroy.

Ovaj duo će u u Sarajevu će imati performans u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH gdje će projekcije dva njihova rada ići sa filmske trake. U pitanju je seansa tzv. hororizma, ili, kako to autori nazivaju, metode unutrašnje i vanjske transformacije. Taj performans, pored projekcije, uključuje kontrolu zvuka i svjetla, čime se kreira određeni prostor i svijet u kojem se ti filmovi gledaju. Ne samo da gledamo film, nego ga i doživljavamo, ističu selektorice.

Takmičarska selekcija, extra muros, obuhvata osam filmova.

U pitanju je platforma za promociju mladih autora kojima je ovo prvi ili drugi dokumentarni rad. Ti filmovi su prvi koraci, počeci u filmskom izražaju samih autora koji kroz film izražavaju sebe. Autori su izabrani jer pomiču granice u filmskom izrazu, i slobodni su da prave prve greške, jer suština extra murosa nisu savršeni filmovi, napravljeni u smislu konvencionalne strukture filma. Oni su hrabri i smjeli, jer istražuju neistražene teritorije i prostore, pojašnjava selektorica programa, Lamia Šabić.

Dvanaesto izdanje PLJFF-a održava se od 8. do 13. novembra, dok Zumiraj prava film festival za mlade traje od 9. do 12. novembra.

Naše festivalske lokacije su Meeting Point, galerije Duplex 100m2 i Sklop, Umjetnička galerija u BiH, te Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli!