U prisustvu zaista velikog broja predstavnika producentskih kuća, Udruženja i autora koji su korisnici sredstava Fondacije za kinematografiju Sarajevu sastanak je otvorio Predsjednik Upravnog odbora Antonio Beus koji se na početku zahvalio svima na velikom odazivu na poziv za razgovor koji treba dati načelne temelje radu i odnosima u narednom periodu.
Prema uvodnoj riječi u kojoj je najviše pažnje posvećeno budžetu za konkurse iz 2023. godine koji će ostati na nivou prošlogodišnjeg, Beus je svim prisutnima posebno naglasio da se ove godine izlazi iz teškog perioda pandemije koronavirusa i da je potrebna uska i konstruktivna suradnja Fondacije i svih korisnika kako bi se u narednim godinama budžet povećao na optimalni iznos od pet miliona eura kojim trenutno raspolažu kolege sa Kosova, a koji bi prema svim analizama urađenim u proteklom periodu zadovoljio potrebe aktuelne bh. produkcije i komplementarnih djelatnosti.
Emir Operta, direktor Trinity d.o.o., studija koji je uradio originalno softwersko rješenje korisničkog portala za online aplikacije na konkurse Fondacije za kinematografiju Sarajevo, u kratkom izlaganju predstavio je svim prisutnima proces aplikacije putem korisničkog portala te iz prve ruke svim prisutnim skrenuo pažnju na sve značajne pogodnosti koje će svi korisnici imati uz online apliciranje te odgovorio na sva upućena pitanja o istome.
Predsjednik Upravnog odbora je potom predstavio sve najvažnije projekte i aktivnosti Fondacije u proteklom periodu a posebno je skrenuo pažnju na činjenicu da je u toku finalna faza digitalizacije 13 kino-dvorana u Federaciji BiH, te da je upravo formirano Udruženje Mreža nezavisnih kino-prikazivača koje će dati apsolutnu podršku u radu na polju distribucije, marketinga i promocije svih članica mreže koja uključuje čak 17 gradova. Na taj način svi bh. autori i producenti će tokom ove godine dobiti mogućnost da sa svojim ostvarenjima dođu do gledatelja u gotovo svim većim centrima Federacije BiH i da ostvare puno bolje rezultate gledanosti na domicilnoj teritoriji.
Istaknuto je da je Fondacija za kinematografiju od kraja prošle godine postala 37 članica EFAD-a, Udruženja direktora filmskih agencija Evrope, te da se za sve bh. autore i producente otvara niz mogućnosti za ostvarivanje puno šire i dublje suradnje u koprodukcijama i izvorima finansiranja za nove projekte putem institucionalne podrške Fondacije prema kolegama iz svih evropskih zemalja.
Pitanja korisnika prema Fondaciji je bilo zaista mnogo, a najviše po pitanju pravilnika za podršku filmskoj proizvodnji i načinu odabira članova žirija. Tokom aktivne i konstruktivne rasprave u kojoj je učešće uzeo veliki broj autora i producenata na vidjelo je iznesen niz problema sa kojima se suočavaju prilikom zatvaranja finansijskih konstrukcija projekata gdje je poseban akcenat stavljen na udio koji fondacija donosi podržanim bh. produkcijama i šta to znači u odnosu na evropske fondove i koprodukcije. Razgovarano je i o odnosima između relevatnih autora i debitanata, te o detaljima u pravilniku koji se odnose na broj projekata sa kojim se može aplicirati na konkurs u toku jedne kalendarske godine.
Beus je iznio jasan stav Upravnog odbora po pitanju ovogodišnjeg konkursa koji će opet obligatorno naložiti svim autorima i producentima da svoja predhodna ostvarenja podržana od strane Fondacije moraju deponovati u Kinoteku BiH, da se mora dati prostor debitantima i svim autorima sa kvalitetnim projektima te da su jedini kriteriji kojima će se i ove godine voditi stučni žiri produkcijska prezentacija i umjetnički kvalitet svakog podnesenog projekta. Fondacija po trenutnom budžetu ne može biti jedini domicilni izvor finansiranja bh. produkcija te da će se poduzeti potrebne aktivnosti prema Javnim servisima u tom smislu.
Sve primjedbe ušle su u zapisnik i to je osnova po kojoj će u narednom periodu Upravni odbor uz nastavne konsultacije sa korisnicima raditi na poboljšanju svih pravilnika i odluka. Zaključeno je da je u budućem periodu zaista potrebna puno bolja komunikacija korisnika prema Fondaciji sa svim prijedlozima i sugestijama kako bi se otvorio put prema kreiranju za sve najboljeg rješenja te realizacije ostvarivanja glavnog cilja, a to je godišnji budžet od pet miliona eura.
