U sklopu usluge osnovnog paketa Moja TV BH Telecoma sa preko 211 TV kanala, tokom svih sedam dana u sedmici, ljubitelji filma imaju priliku pogledati mnoštvo popularnih, ali i kvalitetnih filmskih ostvarenja. Osim privatnih bh. i regionalnih televizijskih kuća, posebno zanimljiv izbor filmskih ostvarenje nude državni TV kanali iz ponude Moja TV, na kojima je moguće pronaći kvalitetne festivalske, umjetničke filmske naslove, ali i popularne holivudske blockbustere. U saradnji sa BH Telecomom, jedini filmski portal u BiH, Filmofil.ba, će od septembra mjeseca 2020. godine svim filmofilima u BiH koji koriste usluge Moja TV, sedmično predstavljati najkvalitetnije i najpopularnije filmske naslove koje možete pronaći upravo na bh. i regionalnim državnim TV kanalima.
Superman, 1978, SAD, Velika Britanija, 143 min.
BHRT – 02.09. u 21:00 sati i 04.09. u 00:10 sati
Sedmičnu filmsku preporuku koja uključuje period od 1. do 5. septembra, otvaramo naslovom Superman (1978), britansko-američkim naučnofantastičnim ostvarenjem u režiji Richarda Donnera. Riječ je o prvoj modernoj igranoj ekranizaciji stripova u Supermanu, koja se smatra i prvim modernim holivudskim superherojskim filmom, nastalim iz bljeska žanra naučne fantastike na filmu koju su pokrenuli George Lucas i Steven Spielberg, te je apsolutno pogodio ukus publike, ali je ubrzo dobio i titulu jedne od najuspješnijih ekranizacija stripa u historiji. Dakle, priča je jedna od najpoznatijih uopšte u stripu i započinje na udaljenom planetu Kryptonu, gdje naučnik Jor-El (M. Brando) pokušava uvjeriti vladajuće Vijeće da se njihovom svijetu bliži kraj zbog nadolazeće eksplozije obližnjeg sunca, te odluči spasiti barem svog tek rođenog sina Kal-Ela poslavši ga sondom na Zemlju. Ateriravši na farmu bračnog para Marthe (P. Thaxter) i Jonathana Kenta (G. Ford), mali Kal-El očara svoje domaćine koji ga odluče usvojiti davši mu ime Clark. Kinematografski značaj ovoga filma se krije u činjenici da je Donnerov Superman bio prvi stripovski film, a prvi se uvijek pamte, čemu su pridonijeli i tada revolucionarni efekti, uz autentičnu scenografiju i glumu, te naravno priču. Reditelj Richard Donner je postavio temelje iz kojih su proizašli svi kasniji superherojski filmovi, a koji su definirali ne samo Supermana, već i cijeli žanr za buduće generacije.
Početak, 2010, SAD, Velika Britanija, 148 min.
Pink 2 – 02.09. u 20:03 sati i 03.09. 10:03 sati
Dok očekujemo novi film Christophera Nolana (Tenet), „kralja trilera“ koji se proslavio s mističnim Mementom, naučnofantastičnim filmom Interstellar, te trilogijom o Batmanu, treba se prisjetiti njegovog najzahtjevnijog projekta karijere, kako je sam jednom izjavio poslije snimanja, naslova Početak (Inception, 2010). Riječ je o, naravno, klasičnom Nolanovom filmu, s elementima misterije, akcije i trilera, u kojem je okupljena zaista veličanstvena glumačka postavu koju predvode oskarovac Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Ellen Page i Tom Hardy, te oskarovci Marion Cotillard i Michael Caine. DiCaprio tumači ulogu Dominicka Cobba, lopova koji obavlja poslove industrijske špijunaže koristeći eksperimentalnu vojnu tehnologiju koja mu omogućava ulazak u podsvijest svojih meta. Nakon što mu je ponuđena prilika da se vrati svom starom životu on pristaje na naizgled nemogući zadatak: „usađivanje“/umetanje tuđe ideje u podsvijest svoje mete. Ovo Nolanovo najpoznatije ostvarenje, karakteriše utjecaj Stanleya Kubricka, uz izrazito korištenje paralelne montaže, te veliku ulogu muzike u filmu, čija dramatičnost i snaga uokviruju ovaj atmosferični SF triler. Nolan je scenarij za film pisao 10 godina, a koliko je dosljedan priči potvrđuje podatak da prva slova imena glavnih likova - Dom, Robert, Eames, Arthur, Mal i Saito – ispisuju riječ dreams (eng. snovi). Iako je film prepun specijalnih efekata, većina njih, kao što su stepenice Penrose, rotirajući hodnik, snježna lavina i scene bestežinskog stanja, kreirane su praktičnim, a ne kompjuterskim efektima. Sve ukupno u filmu ima oko 500 specijalnih efekata. Film je dobitnik četiri nagrade Oscar za najbolje kreiranje zvuka za film, najbolju fotografiju, najbolju zvučnu montažu te najbolje zvučne efekte.
Stanlio i Olio, 2018, SAD, 98 min.
HRT 2 ; 03.09. u 21:00 sati i 04.09. u 11:50 sati
Film o poznatom komičarskom dvojcu Stanlio i Olio (još više poznatijim pod nadimkom Mršavi i Debeli) režirao je Jon S. Baird po scenariju nagrađivanog britanskog TV producenta i scenariste Jeffa Popea. Stan & Ollie premijerno je prikazan na 62. BFI London Film Festivalu 21. oktobra 2018. Steve Coogan i John C. Reilly portretiraju slavni komičarski duo Stanlija Laurela i Olija Hardyja, koji je „palio i žario“ kino dvoranama, nasmijavao publiku od sedam do 77 godina, tridesetih godina prošlog stoljeća. Premda je zlatna era njihovih nastupa davno iza njih, Stanlio i Olio upuštaju se na turneju po Britaniji i Irskoj, nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Unatoč pritisku užurbanog rasporeda i uz podršku svojih odanih supruga Lucille (Shirley Henderson) i Ide (Nina Arianda), ljubav dvojice komičara prema nastupima kao i odanost koju osjećaju jedan prema drugome pomoći će im da izdrže sve prepreke i zauvijek osiguraju mjesto u srcima svoje uvijek vjerne publike. „Stan Laurel i Oliver Hardy su moji heroji. Kada gledam njihove filmove, u glavi mi je subotnje jutro kada su se njihovi filmovi emitovali. Sa šest godina sam ih gledao na televiziji i svaki put bih ostao zapanjen“, izjavio je scenarista Jeff Pope, koji je scenarij za film derivirao iz knjige “Laurel & Hardy - The British Tours“ A. J. Marriota.
Lorenzovo ulje, 1992, SAD, 129 min.
Pink 2 – 04.09. u 20:03 sati i 05.09. 15:04 sati
Lorenzovo ulje (1992) je zasigurno jedna od najuspješnijih drama o bolestima, zasnovana na istinitoj priči. Koscenarist i reditelj filma je Australac George Miller (trilogija Mad Max) koji je i sam po struci diplomirani doktor, što je u mnogome doprinijelo realnosti filma. Dakle, film prati životnu borbu Lorencoa Odonea koji je sa šest godina obolio od poremećaja ALD, bolesti koju uzrokuje genetska mutacija neurološkog sistema. Doktori su saopštili njegovim roditeljima da će umrijeti za dvije godine, a on je živio 20 više nego što si mu predvidjeli. U filmu, njegove roditelje su utjelovili Nick Nolte i Susan Sarandon, te su uspjeli prikazati nadu i upornost roditelja koji su pokušavali svog sina izliječiti posebnim uljem kojeg naučnici dotad nisu odobravali. Augusta Odonea, koji je Amerikanac italijanskog porijekla, izvanredno glumi Nick Nolte, posebno je bitno istaknuti i vrlo tešku ulogu Lorenza, iza koje stoji dječak Zack O'Malley Greenburg. Susan Sarandon je za svoju ulogu bila nominirana za Oscara.
Batman se vraća, 1992., SAD, Velika Britanija, 126 min.
RTL – 04.09. u 22:35 sati i 05.09. u 13:20 sati
U odnosu na Nolanovu trilogiju o Batmanu, prva dva naslova serijala o Batmanu, u režiji legendarnog Tima Burtona, potpuna su suprotnost, jer je riječ o mračnim, uznemirujućim naslovima jakoga autorskog pečata, pravim umjetničkim remek-djelima koja ipak nisu za svakoga. Radnja ovog, možda najboljeg filma o Batmanu svih vremena, smještena je u Gotham City, koji je suočen sa sukobom dvojice zastrašujućih kriminalaca. Jedan je bizarni Oswald Cobblepot – Pingvin (Danny DeVito), koji se uz pomoć pokvarenoga poslovnog čovjeka Maxa Shrecka (Christopher Walken) takmiči za gradonačelnika. Druga je tajanstvena Žena mačka (Michelle Pfeiffer), inače bivša Shreckova tajnica Selina Kyle, koja je pad s vrha zgrade preživjela tako što je postala Žena mačka. Jedini koji gradu može pomoći jest Batman (Michael Keaton), ali Shreckova antipropagandna mašinerija radi punom parom. Burton ispočetka nije želio režirati nastavak zbog podijeljenih mišljenja o originalnom filmu, ali je Daniel Waters napisao scenarij koji je oduševio Burtona. Batman se vraća (Batman Returns) na koncu je postigao komercijalni i kritički uspjeh, te je iza sebe ostavio neke od ponajboljih glumačkih rola, kada je u pitanju adaptacija stripa.
