Piše: Lejla Panjeta

Priča drame An American Rhapsody počinje 1950. godine u Mađarskoj, kada mladi bračni par sa dvoje djece pokušava pobjeći iz represivne komunističke zemlje. Tokom bijega nisu u mogućnosti povesti i najmlađu djevojčicu, Suzanne (Zsuzsi – Žuži) , koju ostavljaju na čuvanje bračnom paru bez djece u Mađarskoj. Dio filma koji se zbiva u komunističkoj Mađarskoj urađen je u crno-bijeloj tehnici, dok radnja koja se odvija nakon bijega postaje obojena koloritom slobode.

Američka rapsodija; režija: Éva Gárdos; uloge: Nastassja Kinski, Scarlett Johansson, Raffaella Bánsági, Tony Goldwyn; 2001.

IMDb rejting: 6.9/10

Rotten Tomatoes rejting: 55%

Kada se u Američkoj rapsodiji pojavi boja (na polju odakle porodica ide za Beč, potom u Ameriku, dakle na geografskoj liniji koja predstavlja željeznu zavjesu – komunizam na istoku i kapitalizam na zapadu)  likovi počinju pričati engleski jezik. Kada se konačno nakon šest godina djevojčica koja je živjela sa svojim usvojiteljima (potpuno naviknuta na njih kao na prave roditelje) pojavi u Americi, starija sestra joj kaže: «You have to learn to speak English or everyone's going to think that you're a creep!» («Moraš naučiti da pričaš engleski ili će svi misliti da si kreten!») Nakon ujedinjenja sa svojom pravom obitelji, Zsuzsi, odrasla u Mađarskoj, ima velike probleme da se navikne na svoje nove roditelje i na Ameriku, koju ne može da prihvati. Na samom aerodromu prilikom njenog dolaska iz crno-bijelog komunizma, okupili su se brojni novinari da požele Zsuzsi dobrodošlicu u slobodu. Američki medijski cirkus protkan pamfletom «America welcomes you Suzanne» («Amerika ti želi dobrodošlicu Suzanne») na aerodromu dočekuje djevojčicu koja je još u potpunosti privržena ljudima koji su je odgojili i životu na selu u Mađarskoj.

Budući da se «u komunizmu spava na podu», djevojčica nije navikla na udobnost kreveta, pa umjesto na toplom ležaju u koji ju je majka ušuškala, ona se spušta na hladni i neudobni pod. Na tradicionalnoj roštiljadi (barbecue) gdje su se iskupilie komšije i prijatelji da upoznaju malu Zsuzsi, Rus kaže Mađaru da za radnika lijep život postoji samo u Americi. U zdravici, povodom zahvale na podršci prisutnima roditelji kažu: «To the greatest country in the world!» («Za najbolju zemlju na svijetu!»). Budući da se djevojčica ne može navići na život u Americi i zbog toga što joj nedostaju roditelji koji su je odgojili, otac joj obećava da će je pustiti da se vrati u Mađarsku kada poraste, ako sada bude sarađivala sa njima i pokušala da se navikne. Do svoje petnaeste Zsuzsi samo sanja o Mađarskoj i ljudima koji su je odgojili. Zbog pubertetske krize identiteta i u stalnih svađa sa majkom, roditelji ispunjavaju obećanje i puštaju je da posjeti Mađarsku. Iz kolora u crno-bijeli svijet!

Tamo će Zsuzsi vidjeti da su im komunisti nacionalizovali (oteli) kuću, saznat će da joj je Rus ubio djeda, da je baka bila u zatvoru , da su porodici koja ju je odgojila uzeli kuću (koja sada služi kao vikendica nekome iz komunističkih vladajućih struktura), da se ljudi na ulici pobiše zbog banane, da su gladni, da su željni slobode (koju predstavlja jeans odjeća koju ona nosi) itd.  Nakon što je odraslim (slobodnim) očima sagledala situaciju u komunističkoj Mađarskoj, odlučuje da se vrati kući, svojem koloritu i najboljoj zemlji na svijetu, sretna sa onim što tamo ima – američkom slobodom. Smeđe-sivi i crno-bijeli kolorit komunizma i svjetlost, te žive boje Amerike, prestavljene kroz Colu, jeans, hamburger, žvake, i slično, uporedjeni su u ovoj rapsodiji (ili bolje himni) američkoj kulturi u simplificiranom i stereotipiziranom maniru iz perspektive kapitalizma. Zsuzsi je imala izbor i odlučila je da postane Suzanne.

Analiza filma preuzeta iz poglavlja: „Primjeri funkcionisanja propagandnih poruka u pet žanrova - ratni, akcioni, triler, naučno-fantastični, drama“, knjige Potreba za smislom: Mit, manipulacija i film, Svjetlost, 2006.

Lejla Panjeta je vanredni profesor iz oblasti filmskih studija, vizuelnih komunikacija i ideologije na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Diplomirala je multimedijalnu režiju i žurnalistiku, magistrirala komunikologiju i doktorirala filmsku propagandu iz oblasti komunikacijskih nauka.