Fondacija za kinematografiju Sarajevo posjetila je Kinoteku Bosne i Hercegovine u uvjerila se u jako teške uslove u kojima ova ustanova, zaboravljena od gotovo svih institucija države, opstaje i radi i uspješno čuva zapanjujuće bogatstvo bh. kinematografije te se uvjerili u njenu mogućnost čuvanja novog fundusa bh. filma.
Djelatnost Javne ustanove Kinoteke Bosne i Hercegovine sastoji se od arhivskog, istraživačkog i prikazivačkog odjela, a objedinjena je 1994. godine kada je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela zakon kojim se osniva JU Kinoteka BiH. U filmskom arhivu Kinoteke BiH se štite i čuvaju filmski materijali i filmska građa od historijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovno-odgojnog i naučnog značaja. To su igrani, dokumentarni, kratki-igrani i animirani filmovi koji sačinjavaju BiH nacionalnu zbirku, kao i značajan fond inozemnog filma. Uposlenici ove ustanove istražuju, prikupljaju, arhivistički obrađuju, štite i čuvaju ovo filmsko blago.
Uz srdačan prijem VD direktora Kinoteke Devlete Filipović i uposlenika, koji već duži niz godina žive i rade u gotovo nemogućim uslovima iz prve ruke smo se uvjerili u sve napore koje ovi entuzijasti ulažu u očuvanju fantastičnog fundusa bh. i svijetskog filma te svih pratećih materijala vezanih uz isključivo bh. kinematografiju te u sve aktivnosti koje su poduzete da se omogući kvalitetno očuvanje historijskih materijala vezanih uz našu bogatu kinematografiju od njenog nastanka pa do danas.
Prva bitna informacija koja nas je zatekla po dolasku je da, Kinoteka BiH prema riječima gospođe Filipović, kao Javna ustanova osnovana od strane države Bosne i Hercegovine, odavno nije budžetski korisnik nijednog nivoa vlasti. U skladu sa trenutnom društveno političkom situacijom, Kinoteka BiH i njeni uposlenici su „ni sa nebu ni na zemlji“ te ova institucija, od vitalnog značaja za očuvanje blaga fundusa bh. kinematografije, preživljava isključivo zalaganjima uposlenika i projektima kojima apliciraju kako na državnom, federalnom i kantonalnom nivou tako i prema stranim fondovima i institucijama.
Na taj način Kinoteka je vlastitim naporima uspjela obnoviti kino-dvoranu za prikazivanje filmova uz donaciju Ambasade Republike Kine u BiH, koja je nažalost još uvijek opremljena samo projektorima 35 mm, kao i novi prostor za čuvanje fundusa bh. kinematografije od 130 kvadrata u sarajevskom naselju Mejtaš 2009. godine gdje su uz pomoć Goethe instituta u BiH obezbjedili uređaj za čišćenje filmske 35 mm trake u vrijednosti od 25.000 KM. U navedenom prostoru Kinoteka BiH skladišti i kataloški vodi preko 120 igranih filmova bh. kinematografije na 35 mm filmskoj traci kao i 230 dokumentarnih i kratkih filmova na formatima 35 i 16 mm kao i negative 40 prvih bh. igranih filmova.
U proteklih godinu dana urađen je temeljan pregled stanja svih kopija i prateće dokumentacije filmova koji su prema odluci države Bosne i Hercegovine pokretno nacionalno blago. Tu je zaveden i fundus od 35 filmskih žurnala o razvoju Bosne i Hercegovine iz perioda bivše Jugoslavije a trenutno se radi na realizaciji projekta pregleda i katalogizacije fundusa amaterskih filmova iz tog perioda na svim formatima. Kinoteka BiH u svom arhivu ima i preko 2100 naslova na VHS formatu, 1100 DVD nosača i 11 naslova u BETA S formatu kao i opremu za pregled i katalogizaciju navedenih formata.
Domaća javnost dobrim dijelom nije upoznata sa činjenicom da je Kinoteka BiH članica FIAF i ACE, svjetske i evropske asocijacije filmskih arhiva te kao ista ima obavezu godišnjeg izvještavanja o stanju vlastite arhive i realizaciji projekata putem ovih asocijacija. Inače, tokom dugog niza godina Kinoteka BiH prikupljala je i fundus stranih filmova u svom arhivu te trenutno posjeduje 768 kataloški i tehnički obrađenih naslova, a ukupno gotovo 1200 filmskih naslova na 35 mm filmskoj traci što predstavlja ne samo bh. nego i internacionalno filmsko blago. Iako se ovi naslovi ne drže u najboljem stanju s obzirom da je kultni prostor Kinoteke BiH u Alipašinoj Ulici u Sarajevu u jako teškom stanju uposleni u ovoj ustanovi čine velike napore da ih sačuvaju od propadanja i nestajanja ali neće još dugo biti to u stanju bez sistematske podrške i pomoći nadležnih državnih instanci.
Pored očuvanja fimskih kopija, Kinoteka BiH u svojoj arhivi ima pravo bogatstvo pratećih materijala filmova. Od velikog arhiva bh. filmskih plakata koji su pored štampane forme i digitalizirani i tim sačuvani i arhivirani za istoriju do biblioteke sa gotovo 3900 Knjiga i časopisa uključujući i sve brojeve bh. filmskog časopisa Sineast, te gotovo 1600 kataloga filmskih festivala i filmskih ustanova iz cijelog svijeta. Ova ustanova u svojoj arhivi posjeduje i gotovo 16000 press-isječaka o razvoju i dešavanjima unutar bh. kinematografije, te gotovo 2500 fotografija sa snimanja i promotivnih fotografija bh. filmova od njenog osnivanja pa do danas. Ono što je jako važno je da Kinoteka BiH arhivira i sve prijave filmova za konkurse Fondacije za kinematografiju Sarajevo te trenutno u ima pohranjeno gotovo 500 filmskih projekata prijavljenih po istima.
Sve ovo predstavlja neprocjenjivo blago bh. filma koje je na ovaj način sačuvano od zaborava i nestajanja, a nedavno potpisani protokol o suradnji između Fondacije za kinematografiju Sarajevo i Kinoteke BiH obezbjediće da se na taj način sačuvaju svi naslovi iz aktuelne produkcije. Po ovom protokolu producenti kinematografskih djela namijenjenih javnom prikazivanju, bez obzira na to u kojoj su tehnici snimljeni, su dužni da u prvoj godini prikazivanja kinematografskog djela predaju Kinoteci BiH jednu nekorištenu kopiju svakog proizvedenog filma u DCP formatu ili u bilo kojem drugom digitalnom formatu i pripadajuću dokumentaciju, koja obuhvata: scenario, knjigu snimanja, dijalog listu, tltl listu, plakat, kataloge, fotografije iz filma i radne fotose sa snimanja filma.
Producenti su obavezni da, najkasnije godinu dana nakon snimanja kinematografskog djela, Kinoteci BiH predaju na trajno čuvanje izvorne originalne materijale snimljenog kinematografskog djela za šta će dobiti odgovarajući dokument od strane Kinoteke BiH, kako bi mogli konkurisati u Fondaciji za kinematografiju Sarajevo za sredstva po javnom konkursu naredne godine. Producenti su obavezni da Kinoteci BiH, za njen arhiv dostave podatke o proizvedenom filmu u roku od tri mjeseca od dana završetka distribucije filma. Ovo se odnosi na sve producente i njihove projekte koji su podržani od strane Fondacije za kinematografije Sarajevo u proteklom periodu.
Po pitanju ovog nedavno potpisanog protokola direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović u razgovoru je istakla: „Smatramo vrlo pozitivnim protokol potpisan sa Fondacijom za kinematografiju Sarajevo i nadam se da ćemo na ovaj način unaprijediti čuvanje i zaštitu domaćih filmova i obogatiti naš fond novim naslovima koji su svakako odavno trebali da nađu mjesto u Kinoteci. Za svaki filmski naslov čiju produkciju podrži država odnosno Fondacija obavezno je kompletnu građu predati u našu ustanovu kako bi država imala dokaz o realizaciji projekta a čuvanje u našoj instituciji je i od historijskog i kulturnog značaja“.
Filipović je dodala da je ova obaveza producenata podržana i od strane Zakona o kinematografiji: „Producenti su bili obavezni da predaju sve materijale svojih naslova. Imaju obavezu dostaviti nam informacije gdje se nalazi negativ ili da ga predaju nama bez obzira da li se u prošlosti radilo o 35 mm kopiji, a u novoj eri digitalnim kopijama da bi dobili sredstva za nove projekte pošto je Kinoteka BiH Javna ustanova koja je od strane države zadužena za njihovo čuvanje prema Zakonu o kinematografiji Kantona Sarajevo donesen 2003. godine i prema Zakonu iz 1990. godine koji je isto tako obavezivao ovu predaju kopija i materijala naslova. Sav filmski fond od ugašenih producentskih kuća kao što su Sutjeska film, Studio Film, Forum i drugih pripada Kinoteci BiH.“
Kinoteka BiH je u novom prostoru za pohranu filmskih kopija i materijala filmova obezbjedila kvalitetan prostor za pohranu DCP printova novih bh. ostvarenja u šta smo se i uvjerili te i ovom prilikom Fondacija za kinematografiju Sarajevo apeluje prema svim producentima da čim je prije moguće predaju Kinoteci BiH digitalne kopije i prateće materijale svojih naslova prema zakonskoj obavezi i na taj način prošire izuzetno bogati fundus ove institucije i zaštite svoja ostvarenja za istoriju i budućnost.
Svo četvero stalno uposlenih u Kinoteci BiH na čelu sa direktoricom Filipović nastaviće svoje aktivnosti na zaštiti fundusa bh. i inostranog filma a mi koristimo ovu priliku da skrenemo pažnju svim nadležnim državnim institucijama da stanu iza ove Ustanove koja za naredne generacije građana naše zemlje još uvijek uspješno čuva neprocjenjivo blago bh. kinematografije.
Preuzeto sa: FKS
