U okviru ovogodišnje festivalske teme “Justice?” AJB DOC propituje i aktuelne probleme u bosanskohercegovačkom društvu. Tako je u okviru panel-diskusije “Nasilje nad ženama”, koja je održana u Europe Houseu, skrenuta pažnja na jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva.
Kada je riječ o nasilju nad ženama i rodno zasnovanom nasilju, stanje u Bosni i Hercegovini je krajnje zabrinjavajuće, istakla je Jadranka Miličević, feministica, aktivistica i direktorica Fondacije CURE. Uz katastrofalan odnos društva i institucija prema porastu, ali i sankcionisanju nasilja, Miličević je naglasila da ni na državnom, ni na entitetskim nivoima ne postoji baza podataka o slučajevima nasilja nad ženama. Do podataka, podsjeća, javnost najčešće dolazi kada se zločin ili femicid već dogodi.
“Osim toga, nasilje se i dalje posmatra kao privatna stvar koja se događa unutar porodice ili nečija četiri zida, a ne kao javni društveni problem”, rekla je Miličević.
'Nasilje nije izolovan incident'
Govoreći o zakonskom okviru, Adnan Kadribašić, pravnik, feminista i stručnjak za ravnopravnost spolova, podsjeća da je on značajno unaprijeđen, dodajući da je veliki broj aktivnosti usmjeren na rad i pokretanje sistema zaštite.
“Istina, zakone treba još malo unaprijediti, ali mnogo veći izazov nam predstavlja širi društveni odgovor, dakle prepoznavanje uzroka, posljedica i dinamike nasilja”, ističe Kadribašić. “Negledanje nasilja kao izolovanog incidenta je nešto što ni društveno, ali ni na nivou profesionalaca još uvijek ne prepoznajemo”, dodaje.
Da su napravljeni značajni pomaci i promjene kada je riječ o institucionalnoj zaštiti žrtava nasilja, potvrdila je i Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće FLD u Sarajevu, koja duže od dvije decenije radi sa žrtvama nasilja.
“Kada žrtve dođu u Sigurnu kuću, to je rezultat rada sistema. Istina, taj sistem nije savršen, on ima manjkavnosti, ali u slučaju rada Sigurne kuće on djeluje”, rekla je Hodžić-Lemeš.
Mediji i izvještavanje o nasilju
Dio panela posvećen je i medijskom odnosu prema problemu nasilja nad ženama.
“Sve sagovornice s kojima sam sarađivala obrađujući ove teme upoznala sam uz pomoć ili posredstvom institucija”, rekla je Arduana Pribinja, reporterka Al Jazeere Balkans. “Ako pratimo tu logiku, mogla bih reći da žrtve imaju povjerenja u institucije, ali bih se usudila reći da one i nemaju drugog izbora. Jer, kada se nađu u takvoj situaciji, sve adrese kojima bi se prvo obratile su adrese koje nasilnik već poznaje.” “Drugo je pitanje zaslužuju li institucije uopće njihovo povjerenje. To pitanje nameće slučaj svirepo ubijene Nizame Hećimović koja je prijavila problem i tražila zaštitu, ali su institucije napravile određene propuste”, dodala je.
Podsjećajući da su mediji ti koji imaju moć ukazati na problem nasilja nad ženama i utjecati na to kako će javnost percipirati taj problem, Selma Zulić-Šiljak iz Mediacentra Sarajevo kaže da su evidentni određeni pomaci.
“Ako govorimo o profesionalnim medijima, danas imamo analitičke članke i istraživačke priče, te aktualizaciju ovog problema možemo pronaći u sekciji društvo, a ne samo u crnoj hronici”, kaže Zulić-Šiljak. “Mediji su zaista napravili značajan pomak, ali i dalje postoji prostor za unapređenje, naročito kada govorimo o neregulisanim elektronskim medijima u kojima ima mnogo izvještaja koji krše sve etičke propise”, dodaje.
Panel je podržan kroz projekt “Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH”, a implementira se uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (PBF) u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Projekt se implementira pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA).
