Elma Tataragić: Recentan i svjež uvid u najvažnije filmove regije

Elma Tataragić: Recentan i svjež uvid u najvažnije filmove regije

Razgovarao: Sead Vegara

Otvaranje 28. Sarajevo Film Festivala bliži se svom početku. Kao i uvijek do sada, glavni grad Bosne i Hercegovine će biti centar filmskih dešavanja. Festival otvara pobjednik ovogodišnjeg Cannesa, Trougao tuge švedskog reditelja Rubena Östlunda, dok je za zatvaranje u Open Air kinu zakazana svjetska premijera filma Praznik rada bh. reditelja Pjera Žalice.

Bogat filmski program 28. izdanja SFF-a prelama se u veoma raznolikoj ponudi ovogodišnjeg Takmičarskog programa za igrani film. Selektorica Elma Tataragić odabrala je osam filmova iz regije, među kojima se našlo i novo ostvarenje bh. rediteljice Aide Begić Balada.

Tataragić govori o selekciji, svom novom scenarističkom uspjehu sa filmom Najsretniji čovjek na svijetu rediteljice Teone S. Mitevske, kao i stanju bh. kinematografije.

  • Ovogodišnja selekcija Takmičarskog programa za igrani film 28. Sarajevo Film Festivala broji osam ostvarenja. Kojim ste se odrednicama držali pri izboru filmova u selekciju i koliko je filmova uopšte bilo prijavljeno?

– Sarajevo Film Festival sa svojim Takmičarskim programom želi da pruži recentan i svjež uvid u najvažnije filmove regije. Time se vodimo pri selekciji, želeći uvijek otkriti nešto novo, bilo da se radi o novim autorima, ili da se radi o novim estetskim izričajima. Mislim da ovogodišnja selekcija daje dobar uvid u sve tendencije regionalne kinematografije. Za Takmičarski program u kategoriji igranog dugometražnog filma pogledali smo 160 filmova, dok smo za kategoriju kratkog filma pogledali 240 naslova uz dodatnih 140 studentskih kratkih.

  • Koja tematika prevladava u filmovima i da li se mogu svrstati pod jednu zajedničku tematsku cjelinu?

– To nije bio slučaj niti jednom do sada, a nije ni ove godine. Filmovi su tematski izuzetno raznovrsni. Imamo ljubavne filmove, filmove o ratu, tu su filmovi koje se bave historijskim ličnostima, odrastanju, vjerskom dogmom, samoubistvom i porodicom. Mislim da će publika zaista uživati u odabiru.

  • Četiri filma će doživjeti svjetsku, a četiri regionalnu premijeru. Bosna i Hercegovina ponovno ima svog kandidata: ‘Balada’ Aide Begić (svjetska premijera). Da li je bilo još bh. filmova koji su mogli ući u selekciju (‘Praznik rada’ Pjera Žalice), te šta je ono što izdvaja ‘Baladu’?

– Pogledali smo, naravno, sve bosanskohercegovačke filmove, posebno jer u okviru festivala imamo i BH Film program čija sam također urednica. Svakako moram spomenuti izvanredno ostvarenje Pjera Žalice "Praznik rada", no odlučili smo da je to savršen naslov za veliko zatvaranje Festivala.

Velika je čast što u Takmičarskom programu imamo kandidata za Srce Sarajeva, a posebno što se radi o novom filmu Aide Begić. Radi se o jednom izuzetnom i slojevitom ostvarenju koje problematizira ljubav, ali i umjetnost.

  • Iz Hrvatske tu je film ‘Sigurno mjesto’ (regionala premijera) Juraja Lerotića, dok je Srbija zastupljena kroz koprodukciju ‘Jahači’ (Slovenija, BiH, Hrvatska, Srbija, Italija – svjetska premijera). Da li je to najbolje što mogu ponuditi naši zapadni susjedi i istočne komšije?

– Mi regiju posmatramo kao cjelinu, i tako i biramo filmove. Naša selekcija predstavlja samo ono najbolje u određenom trenutku kada biramo filmove. Od osam filmova čak tri su sa prostora bivše Jugoslavije, što zapravo uopšte nije malo za ovaj uži dio regije.

  • U program je uključen i film ‘Klondike’ iz kinematografije Ukrajine koja je naknadno dodata u ‘regiju’. O kakvom je ostvarenju riječ?

– Od ove godine i Ukrajina je dio našeg Takmičarskog programa, a Ukrajina ima izuzetno jaku i vitalnu kinematografiju, što pokazuju brojni filmovi iz Ukrajine na festivalima širom svijeta.

Jedan od tih filmova koji su obilježili ovu godinu je i film "Klondike" ukrajinske rediteljice Maryine Er Gorbach koji je premijerno prikazan na Sundanceu gdje je osvojio i nagradu za najbolju režiju. Film je do sada osvojio desetine nagrada, a u Sarajevu će imati svoju regionalnu premijeru.

  • Vrlo ste aktivna scenaristica, te je film ‘Najsretniji čovjek na svijetu’ rediteljice Teone S. Mitevske, za koji potpisujete scenarij uvršten u program Horizonti 79. Venice Film Festivala. Kako je bilo ponovo sarađivati sa rediteljicom Mitevskom, te koliko Vam znači sama činjenica da je film uvršten u selekciju i kakva su Vaša očekivanja?

– Ovo je naša treća saradnja, a naš četvrti film "Majka – Moguća priča Majke Tereze" je trenutno u fazi finansiranja. Naša sada već dugogodišnja saradnja je zaista fenomenalna. Dobro se razumijemo, nadopunjujemo, i obje smo brze, otvorene i iskrene.

"Najsretniji čovjek na svijetu" je naš prvi sarajevski film, i možda je najličniji film koji sam do sada napisala. Izuzetno sam sretna što će ovaj film svjetsku premijeru imati u Veneciji, no nadam se i premijeri na domaćem terenu.

  • ‘BiH se definitivno svrstava u zemlju sa najlošijim produkcijskim kapacitetima i mogućnostima u Evropi’, izjavili ste jednom prilikom. Da li se išta promijenilo na tom polju?

– Jako malo, na žalost. No postoje neke nove mogućnosti koju daje Kanton Sarajevo sa Ministarstvom kulture i sporta sa potporom za produkciju ali i sa programom poticaja. Tu je veliki projekat BH CoNtEnT LAB BH Telecoma koji bi trebao da revitalizira filmsku i audiovizuelnu produkciju. Rezultate ovog projekta ćemo vidjeti već na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, a i na jesen. Dugo smo radili u izuzetno teškim uslovima, tako da se stvari samo polagano mogu popraviti, no uz ovakve inicijative i projekte, izvjesno je da hoće.

Objavljeno na portalu Al Jazeera Balkans

Prethodna
Predstavljen Open Air program 28. Sarajevo Film Festivala
Sljedeća
Program Masterclassa 28. Sarajevo Film Festivala