Viennale 2019. i partizanski filmovi

Viennale 2019. i partizanski filmovi

Piše: Duško Dimitrovski

Već izuzetno internacionalno afirmisani Međunarodni filmski festival u Beču, ove godine je produžen zahvaljujući njegovom specijalnom programu posvećenom evropskim partizanskim filmovima, u okviru koga je izuzetno mjesto pripalo i filmovima Hajrudina Krvavca: Valter brani Sarajevo i Diverzanti. Međunarodni filmski festival Viennale u glavnom gradu Austrije uživa izuuzetnu afirmaciju među filmofilima širom svijeta, zbog svog pažljivo odabranog programa, koji osim glavnog, prezentuje i neka od izuzetnih specijalnih programa. Na ovogodišnjem  pedeset i sedmom izdanju, koje se sa glavnim programom završilo u srijedu, 6. oktobra, posebno mjesto je pripalo i velikoj retrospektivi evropskih partizanskih filmova, pod nazivom "O partigiano". Riječ je o filmovima, koji su posvećeni borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu i od ukupno 41 ostvarenja sineasta sa našeg kontinenta, čak 14 su bili filmovi iz nekadašnje Jugoslavije.

Zahvaljujući programu "O partigiano", Viennale '19 su produžene sve do 4. decembra. Od filmova iz našeg regiona, bečki sinefili i festivalski gosti,  su u prilici vidjeti: Kozaru i Bitku na Neretvi Veljka Bulajića, Sutjesku Stipe Delića, U gori raste zelen bor i Kad čuješ zvona Antuna Vrdoljaka, Hajku i Doviđenja sljedećem ratu Živojina Pavlovića, Dolinu mira i Baladu o trubi i oblaku Franceta Stiglica, Ne okreći se sine Branka Bauera, Trenutke odluke Františeka Čapa, te Makedonski dio pakla Vatrsolava Mimice. Treba li naglasiti da je posebno mjesto tu pripalo i našem najboljem reditelju ratnih akcionih filmova - Hajrudinu Krvavcu, odnosno njegovim izuzetnim ostvarenjima Valter brani Sarajevo i Diverzanti. Od sada već klasičnih evropskih ostvarenja na ovu temu, koja su  postala nezaobilazni dio istorije sedme umjetnosti, na ovoj retrospektivi, treba posebno apostrofirati sovjetske filmove Raduga Marka Donskoya i Idi i smotri Elema Klimova, italijanske filmove: Četiri napuljska dana Nani Loya i Rim otvoreni grad Roberta RosselinijaKanal poljskog klasika Andrzeja Wajde, kao i francuski film Bitka za prugu remek-djelo Renea Clementa.

Može se konstatovati da je ovaj programski segment Viennala '19, ujedno, i njegov najbolji dio, jer je, nažalost, među prezentiranim najnovijim sineastičkim ostvarenjima iz cijelog svijeta, bilo malo onih, koji su se mogli izdvojiti po svojim nesumnjivim umjetničkim vrijednostima, odnosno kreativnim inovacijama. Inače, na 57. Međunarodnom filmskom festivalu Viennale 2019. u periodu od 24. oktobra do 6. novembra, prikazano je više od 300 filmova i to kako u zvaničnoj festivalskoj selekciji dugometražnih i kratkometražnih, odnosno igranih i dokumentarnih ostvarenja, tako i u specijalnim programima, osim pomenutog i : "Indirect cinema" - Angela Schanelec, "Brasilien entflammt", "Der weibliche blick" - Lousie Kolm-Fleck,  te "A man of many languages - Peter Bruck".

Među savremenim filmovima na Viennalama '19 po svojim evidentnim vrijednostima se izdvajaju: A Dog Called Money Semusa Murphya, A Hidden Life Terrenca Malicka, Mladi Ahmet stvaralačkog tandema braće Jean-Pierra i Lucae Dardannea, Il traditore Marca Bellocchia, makedonski dugometražni dokumentarni film Medena zemlja Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova, It Must Be Heaven eminentnog palestinskog sineaste Elia Suleimana, kao i Varda per Agnes Agnes Varde, nedavno preminule i jedine žene među sineastima čuvenog francuskog novog talasa iz sredine prošlog vijeka, kome su, između ostalih velikana, poseban pečat dali Jean-Luc Godard, Francois TruffautClaude Chabrol.

Međunarodni filmski festival Viennale se od ostalih značajnih smotri sedme umjetnosti izdvaja po tome što nije takmičarskog karaktera, tako da se na njemu dodijeljuju samo specijalne nagrade. Najveća među njima je "Wiener Film Preis", koja je na ovogodišnjem festivalu pripala filmu Space Dogs Else Kremser i Levina Petera, snimljenom  u austrijsko- njemačkoj koprodukciji , a u kome se na specifičan način govori o psiću Lajki, koga su Sovjeti kao prvo živo biće poslali u vasionu. Nagrada internacionalnog žirija filmske kritike "Fipresci" se dodjeljuje na svim značajnim svjetskim festivalima, a na Viennalama '19 je pripala etnografskom vizuelnom eseju Giraffe mlade njemačke debitantice Anne Sofie Hartmann. Publika se je opredijelila da svoje najveće priznanje dodijeli  ruskom filmu Dylda Kantemira Balagova, čija se radnja događa u razrušenom Lenjingradu, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i u kome se u jednoj bolnici, mlada medicinska sestra Iya, brine za teško ranjene vojnike.

Viennalama već po drugi put rukovodi izuzetno agilna direktorica Eva Sangiorgi, koja je, ujedno, i glavna festivalska selektorica. Neposredno pred početak ovogodišnje smotre 1. oktobra, stigla je tužna vijest da je u Sjedinjenim Američkim Državama,  u 95. godini života, preminuo dugogodišnji direktor Viennala, inače izuzetno uspješni holivudski producent i rođeni Bečlija Eric Pleskow.

Prethodna
Pojava sarajevske filmske avangarde (Od Matića do Begovića), vol.4
Sljedeća
Njegić: Nekada se prema filmu odnosilo s puno više ljubavi