Piše: Nisad Selimović

Još jedan avgust (skoro pa će) - još jedno izdanje Sarajevo Film Festivala. Jubilarno, dvadeseto će biti održano od 15. do 23. osmog mjeseca, i donijeće pregršt filmova iz cijelog svijeta. Koji nas sve filmovi čekaju u okviru obilježavanja dvije decenije najutjecajnije filmske smotre u ovom dijelu Evrope, tek ćemo da saznamo u narednom periodu, a neke od njih, tačnije Takmičarski program - dugometražni i kratki film, te segment U fokusu, festivalski čelnici objavili su juče na konferenciji za medije. Ove godine regija bivše Jugoslavije ostala je bez konkurenata u Takmičarskom programu - boje naših prostora braniće tek jedan film s Kosova

12 godina postojanja Kako koja godina festivala dolazi i prolazi, mijenjaju se filmovi, ali selektorica ostaje ista. I ove godine je to Elma Tataragić, koja je zajedno sa kolegama, kako je navela, pogledala 98 posto regionalne produkcije i odabrala najbolje. Koliko je njen sud dobar, ostaje da vidimo, ali bez obzira na lične afinitete i stručne ocjene, većina novinara se slaže da bi bilo sjajno da u ovom dijelu festivala dođe do osvježenja. Dakle, nije u pitanju koliko je dobar taj sud, ali teško je reći koliko su ti filmovi dobri u odnosu na druge, svu odgovornost na svojim plećima nosi selektor/ica i vrijedilo bi vidjeti kakav izbor bi napravio neki drugi filmski stručnjak. Takmičarski program ove godine slavi 12 godina postojanja i 2014. u region nisu dodavane nove zemlje, i dalje smo na broju dvadeset.

Ekipa koja radi sa mnom je ove godine pogledala 530 filmova, 180 dugometražnih i 350 kratkih. Većina tih filmova dolazi iz siromašnih produkcija, ali dokaz da nose kvalitet je i njihvo prisustvo na svjetskim festivalima. Osjeti se rast kvalitete među kratkim filmovima, mnogi autori se odlučuju na eksperimentalniji pristup, dok je dugometražna selekcija dosta slojevita i tovorili smo prostor različitim žanrovima i produkcijama, kaže selektorica Takmičarskog programa.

Unutar konkurencije za nagrade biće prikazano 9 filmova, 2 će biti prikazana u okviru specijalnih projekcija, te će se također dva predstaviti kroz Gala projekcije. Ta dva su omnibus Mostovi Sarajeva, dok je drugi Bijeli Bog Kornela Mundruczóa, mađarski hit koji oduševljava publiku gdje god bude prikazan.

Jedino mjerilo kvalitet Specijalne projekcije donose još dva omnibusa. Jednaki dolazi iz Srbije, i režirali su ga Miloš Petričić, Mladen Đorđević, Dejan Karaklajić, Ivica Vidanović, Igor Stoimenov i Darko Lungulov. Drugi je koprodukcija Njemačke, SAD-a i BiH, zove se Kvintet, a autori su Sanela Salketić, Ariel Shaban, Roberto Cuzzill, Elie Lamah i Mauro Mueller. Od devet filmova kojima će biti posvećen i crveni tepih, ali i sva pažnja žirija kojim predsjedava Bella Tarr, nijedan iz užeg regiona nije ušao u povlašteno društvo. Dakle, nijedan iz BiH, ali ni iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Makedonije.

Jedino mjerilo za odabir filmova je kvalitet. U BiH su snimani samo niskobudžetni filmovi (kao da takvi ne mogu nositi kvalitet, op.a.), a ostatak regije nije ponudio ništa što bi ih uvrstilo u konkurenciju. Čak i jedna Rumunija, zbog krize, nije ponudila zanimljive naslove ove godine, govori Tataragić.

Čast uže regije braniće zato jedan film sa Kosova, i po mišljenju koleginice koja ga je imala priliku pogledati, radi se o definitivnom favoritu za nagrade (čak i bez da je pogledala konkurenciju). Radi se o filmu veterana Isa Qosje Tri prozora i vješanje, u kojem jedna djevojka priznaje okruženju da je silovana, ali njihove reakcije će biti daleko drugačije od onih koje je očekivala. Ovaj film će doživjeti i svjetsku premijeru u Sarajevu. Još dva filma neće biti prikazana nigdje drugdje prije SFF-a. To su gruzijski Ja sam Beso, scenariste i reditelja Lashe Tskvinitinidzea, te Pjesma moje majke emotivna turska priča scenariste i reditelja Erola Mintasa. I jedna međunarodna premijera biće održana u Sarajevu, radi se o filmu Cure - život druge, kojeg potpisuje sarajevska laureatica Andrea Štaka. U produkciji ovog filma, da ublažimo priču od ranije, učestvovala je i Hrvatska i BiH, osim matičnog producenta Švicarske.

S Kavkaza najviše filmova Sve ostalo su regionalne premijere. U toj grupi filmova nalaze se filmovi A Blast iz Grčke, reditelja Syllasa Tzoumerkasa; turski Janje reditelja Kutluğa Atamana; austrijski Macondo, za koji režiju potpisuje Sudabeh Mortezai; koprodukcija Gruzije i Francuske Nevjeste, reditelja i scenariste Tinatina Kajrishvilija; te Zemlja oluja iz Mađarske, reditelja Ádáma Császija. Kao što se može vidjeti, iz Gruzije, tradicionalno filmski produktivne zemlje dolazi najviše filmskih djela i biće vrlo zanimljivo kakav kvalitet ti silni filmovi nose. Podsjećamo, mnogi su bili iznenađeni kada je prošle godine upravo gruzijski film odnio Srce Sarajeva, u konkurenciji koja je nudila, po ocjenama struke, nekoliko značajnijih naslova.

Novost ove godine biće i poseban program posvećen toj mnogo spominjanoj "užoj" regiji. On će se zvati Pretpremijere, održavaće se u Cinema Citiyju i ponudiće filmove koji su više okrenuti uspjehu u kinima, a ne na festivalima.

Ovim programom pokušaćemo popuniti dio praznine koju ostavlja činjenica da u Takmičarskom programu nema tih filmova, kazao je Mirsad Purivatra.

Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje