Piše: Sead Vegara

Riječ prequel prvi put je ušla u žargon nakon što ju je upotrijebio George Lucas objašnjavajući novu Star Wars trilogiju. Prequelom se označava radnja koja se desila prije one u prvom, originalnom filmu. Steven Spielberg je 1984. snimio prvi oficijelni prequel uradivši nastavak pustolovina arheologa Indiane Jonesa i ne znajući da će njegov vrli kolega Lucas godinama kasnije popularizovati termin. Dvojica reditelja su tako postali pioniri moglo bi se reći, sada u novom mileniju, zasebnog žanra. A i zajedno su kreirali lik Indiane Jonesa.

Ne postoji savršenstvo - filmsko. Ali zato postoje savršeno i do perfekcije smišljeni filmovi. Nije se rodio taj koji je snimio savršen film u svim detaljima. Ima dobru kameru, odličan scenarij, fe-no-me-nal-nu glumu, produkcioni dizajn je bravurozan, ali (uvijek to smiješno „ali“) režija je tanka. Postoje zato savršene filmske trilogije.

Indiana Jones (Otimači izgubljenog kovčega; Ukleti hram; Posljednji krstaški pohod); režija: Steven Spielberg; uloge: Harrison Ford, Karen Allen, John Rhys-Davis/Kate Capshaw/Alison Doody, Sean Connery; 1981; 1984; 1989.

IMDb rejting: 8.6; 7.6; 8.3/10

Rotten Tomatoes rejting: 95%; 85%; 88%

Lucas je došao Spielbergu sa prijedlogom da snime film po uzoru na avanturističke filmske serijale tridesetih i četrdesetih godina. Imao je razrađenu priču o arheologu pod imenom Indiana Smith u kojoj su bili nacisti, Zavjetni kovčeg, vratolomne scene vožnje kolica po šinama u pećini, i još mnogo raznoraznih detalja. Sve je izgledalo primamljivo, priča je djelovala dobro, samo se Spielbergu nije svidjelo ime glavnog junaka. Činilo mu se previše obično. Ime Indiana Lucas je posudio od svog vjernog psa, a Spielberg je predoložio da umjesto Smith ubace prezime Jones, i tako se rodilo ime arheologa i pustolova Indiane Jonesa.

Iako su iz prvog dijela izostavljene mnoge scene koje je Lucas zamislio, film naslovljen Indiana Jones i otimači izgubljenog kovčega (Indiana Jones and the Raiders of Lost Ark) je i bez njih djelovao kao savršena avantura u kojoj se do posljednjeg trenutka ne zna šta će se desiti. Na početku sva tri dijela Spileberg će ge-ni-jal-no iskoristiti Paromountov logo za uvod u priču koja će svaki put donijeti nešto novo, neočekivano, svježe i kvalitetno. Za glavnog junaka oba reditelja su htjeli Toma Sellecka koji je tako dobro prošao na probama, ali nisu uspjeli dobiti glumca zbog toga što je bio obavezan ugovorom o snimanju TV serije Magnum P.I. Spileberg je i prije spominjao Harrisona Forda, ali Lucas ga nije htio iz razloga što je sa njim već uradio dva filma i nije želio da bude “njegov Bobby De Niro” (aludirajući na saradnju između Martina Scorsesea i Roberta De Nira). Na kraju su se ipak odlučili na Harrisona i to je, historija će pokazati, bio odličan potez. Harrison je na savršen način utjelovio Indianu Jonesa koji je kad stavi svoju čuvenu fedoru, izlizanu kožnu jaknu i sa bičem u rukama bio i ostao pravio pravcati pustolov.

Ono što je zanimljivo jeste da će u svakom dijelu Spielberg “ubaciti” scene od kojih vama se diže kosa na glavi. U prvom dijelu to je prostorija sa Zavjetnim kovčegom koja je puna zmija; drugi dio ima nevjerovatnu scenu sa bubama, dok je u trećoj to grobnica prepuna pacova.

Indiana Jones i otimači izgubljenog kovčega ima jedno od najboljih otvaranja filma uopće. Nakon što Indy uzme Zlatnog idola i pređe nemoguće prepreke za njim će se skotrljati velika kamena lopta i zamalo ga ubiti. Poslije toga će se uputiti u potragu za Zavjetnim kovčegom u igri u kojoj će se naći lijepa Marion (Karen Allen), Indyjeva stara ljubav, prijatelj Sallah (John Ryhs-Davis) i francuski arheolog Belloq (Paul Freeman) koji radi za naciste. Drugi dio Indiana Jones i ukleti hram (Indiana Jones and the Temple of Doom) će uslijediti nakon tri godine i već rečeno predstavlja prvi zvanični prequel ikad snimljen. Radnja će se odvijati godinu prije dešavanja u prvom dijelu, i Indy će se ovoga puta naći u Indiji i priteći u pomoć selu čiju djecu iskorištavaju u radu u rudniku, a sve će biti povezano sa strašnim Kali kultom i svetim Shankara kamenjem. Upravo će se u nastavku naći sve one scene koje nisu ušle u prvi film; brza vožnja u kolicima po šinama kroz pećinu, stant sa čamcem... Spielberg je snimivši nastavak ispunio dugo sanjani san da snimi musical, tako da je otvaranje drugog Indy filma bilo upravo zamišljno i snimljeno kao musical.

Za treći dio Indiana Jones i posljednji krstaški pohod (Indiana Jones and the Last Crusade) kojim se trebala završiti cijela priča, Spileberg i Lucas su pokušali (i uspjeli) ispričati priču o odnosu oca i sina. Za Jonesa starijeg nije bilo drugog izbora do samog Jamesa Bonda - Seana Connerya. I to je djelovalo odlično. Connery i Ford su imali savršenu hemiju na filmu. Priča je Indya odvela u potragu za Svetim gralom, koji je oduvijek bio opsesija njegovog sada bez traga nestalog oca. Naravno, nacisti su opet negativci, itekakvi, a Indy će u cijeloj toj pustolovini uspjeti pobijediti i izgladiti narušeni odnos sa ocem. Da je trebalo stati na tri dijela, potvrdio je četvrti nastavak koji je uslijedio u novom mileniju i pratio ostarjelog Indya, te bio inspirisan filmovima o vanzemaljcima pedesetih godina prošlog stoljeća. Bilo kako bilo, za ovu priču on nije toliko bitan jer originalno zamišljena trilogija o Indiani Jonesu spada u jednu od najboljih ikad, a svakako treba spomenuti i muziku Johna Williamsa bez koje ovi filmovi ne bi bili to što jesu, istinski kinematografski dragulji.