Piše: Sead Vegara

Ovogodišnji jubilarni 70. Berlin Film Festival, popularno Berlinale održava se od 20. februara do 1. marta, a Bosna i Hercegovina, iako neće biti prisutna sa svojim filmovima, ipak će biti zastupljena kroz četiri svojevrsne koprodukcije, i to u tri programa: Panorama, Forum i Encounters. U programu Panorame će se naći filmovi Otac Srdana Golubovića i Mare Andree Štake koji su nastali kao plod saradnje sa bh. producentima Amrom Bakšić Čamo i Adisom Đapom (Otac), te producenticom Amirom Lekić (Mare).

"Srdana kao autora pratim još od filma Apsolutnih 100", govori Bakšić Čamo, dodajući da je zajedno sa kolegom Adisom Đapom probala i ranije raditi kao koproducent na Srdanovom ostvarenju Krugovi.

"Nismo uspjeli naći razumijevanje našeg Fonda. Sa Ocem smo imali više sreće. Ovdje se zaista ne radi samo o profesionalnom odnosu i činjenici da je Srdan jedan od onih regionalnih autora koji imaju svoj autentičan jezik, već je riječ o profesionalnom odnosu koji je prerastao u prijateljstvo", kaže Bakšić Čamo.

Saradnja s bh. filmadžijama

Bh. producentica Amira Lekić, osim Štakinog filma Mare, koproducirala je i film Clarisse Tieme Was Bleibt/Šta ostaje/What remains/Re-Visited, koji će biti prikazan u sklopu programa Forum. Lekić tvrdi da obje autorice rado sarađuju sa bh. filmadžijama i već imaju i znatno iskustvo.

"Mare je priča o ženi koju igra Marija Škarčić, udatoj domaćici koja voli i brine o svojoj porodici, ali koja se osjeća kao stranac u vlastitiom domu", govori Lekić, dodajući da je u pitanju švicarsko-hrvatska koprodukcija u čijoj su realizaciji veliku ulogu imali bh. autori.

"Na filmu su radili Timka Grin kao kasting direktorica, Erol Zubčević kao direktor fotografije, Redžinald Šimek je montažer, Igor Čamo dizajner zvuka, a Safet Kutlovac majstor rasvjete. To je veliko priznanje našim autorima s obzirom na to da film nije bh. koprodukcija. Sistem koprodukcija postavljen je tako da potakne angažovanje autora iz tih zemalja, a Andrein izbor da radi s bosanskim autorima je potvrda kvalitete naših autora", kaže  Lekić.

"Clarissinin dokumentarni film je naveden kao njemačko-bosanska koprodukcija, ali niti on nije finansiran iz bh. Fonda za kinematografiju, već je učešće bh. dijela u vidu produkcijskog iskustva, rada bh. autora i ekipe: Almir Đikoli, Emina Kujundžić i Samir Hrković", ističe Lekić, te dodaje da joj je bila čast sarađivati s obje autorice koje poznaje i izuzetno poštuje, i s kojima je i prije sarađivala na njihovim ranijim projektima.

Berlinale je samo po sebi uspjeh

"U pitanju su ozbiljne autorice koje su izrazito posvećene svom poslu, detaljne i predane filmu. Zanimljivo je to što sam s Clarissom Thieme radila prije 10 godina i sada na istoj temi. Clarissa je prije 10 godina snimala film bilježeći svakodnevni život građana BiH obilazeći razne lokacije - dokumentovane kao mjesta ratnih zločina. Na iste lokacije se ekipa s Clarissom vratila nakon decenije i snimila film Šta ostaje – Revisited, propitujući promjene i dokumentujući život običnih ljudi danas", objašnjava Lekić.

O samoj selekciji za Berlinale, bh. producentica Amira Lekić govori da je to samo po sebi uspjeh.

"Berlinale je prestižno mjesto za film da započne svoj put pred publikom, a nadam se da će oba filma uspješno komunicirati sa internacionalnom i domaćom publikom", mišljenja je Lekić.

Sama rediteljica Andrea Štaka za ekipu svoga filma Mare ima riječi hvale: "Amira Lekić je već u mom dugometražnom igranom filmu Cure – Život druge bila dio produkcijske ekipe i obožavam raditi s njom. Erol Zubčević je odličan, senzibilan, vrlo kreativan direktor fotografije i uživala sam s njime stvarati vizualni svijet filma Mare. Isto tako i sa Igorom Čamom, dok je Redžinald Šimek u montažu unio ljudskost, naraciju, razumio moj senzibilitet i tako kreirao ritam filma".

Štaka dodaje i to da je ekipa bila mala, mobilna i fleksibilna.

"Imala sam i odlično vođstvo iz Hrvatske i Švicarske, koproducenticu Tenu Gojić koja je dvije godine pred snimanje već bila dio svijeta filma Mare, kao i scenografkinju Janu Plećaš i kostimografkinju Saru Giancane".

Film koji će biti prikazan u programu Encounters jeste novo ostvarenje rumunskog reditelja Cristia Puiua Malmkrog, nastalo kao koprodukcija Rumunije, Srbije, Švicarske, Švedske, Sjeverne Makedonije, te Bosne i Hercegovine (producentska kuća "2006", Mirsada Purivatre).

Novo vodstvo Festivala

U glavnom takmičarskom programu ovogodišnjeg Berlinalea našlo se 18 ostvarenja iz isto toliko zemalja. Umjetnički menadžer Festivala Carlo Chatrian ove je godine, zajedno s Mariette Rissenbeek, preuzeo vodstvo Berlinalea od dosadašnjeg direktora Dietera Kosslicka. Među 18 naslova u službenoj konkurenciji glavnog programa je nekoliko željno iščekivanih filmova, poput posljednjeg filma američkog reditelja Abela Ferrare Siberia sa Willemom Dafoem u glavnoj ulozi, ekranizacije literarnog klasika Alfreda Doeblina Berlin Alexanderplatz u režiji Burhana Qurbanija, britanska produkcija The Roads Not Taken s Javierom Bardemom, Elle Fanning, Laurom Linney i Salmom Hayek u glavnim ulogama i režiji rediteljice Sally Potter.

Za Zlatnog medvjeda će konkurisati i drugi zanimljivi naslovi, poput tajvanskog Rizi (Days) Tsaija Ming-Lianga, korejskog Domangchin yeoja (The Woman Who Ran) Hong Sangsooa, Favolacce (Bad Tales) italijanskog para Damiana i Fabia D'Innocenzo, El prófugo (The Intruder) argentinske rediteljice Natalie Mete, te iransko-njemačke koprodukcije Sheytan vojud nadarad (There Is No Evil) iranskog reditelja Mohammada Rasoulofa.

Razlog za optimizam

Osim ovih filmova na 70. Berlinaleu će se naći još nekoliko zanimljivih ostvarenja, u sporednim, netakmičarskim programima, kao što su nova igrana verzija bajke Carla Collodija Pinocchio italijanskog reditelja Matteoa Garronea sa Robertom Benignijem u ulozi Geppettoa (Benigni je 2002. snimio svoju verziju koja baš i nije dobro primljena od publike i kritike gdje je sam odigrao ulogu naslovnog lutka), te najnoviji uradak digitalnih lutkara iz Pixara Onward, u režiji Dana Scanlona (Monsters University, 2013) kojim se Pixarovci vraćaju pričanju originalnih priča prožetih prvenstveno humorom, humanošću i toplinom.

Ko će sve osvojiti nagrade Berlinalea ostaje da se vidi 1. marta, dok bh. filmadžijama ostaje žal zbog neučešća na ovogodišnjoj berlinskoj smotri jer je bh. kinematografija trenutno u nezavidnoj poziciji.

"Filmova je sve manje, ni uspjesi se više ne nižu kao nekada. Plaćamo danak nedostatku sistema, manjku novca i nepostojanju kulturne pa i filmske politike u BiH", obrazlaže Bakšić Čamo, dodajući da ove godine ipak imamo razloga da budemo optimistični.

"Značajno je povećan budžet Fondacije za kinematografiju, a u Kantonu Sarajevo najavljeni su poticaju za snimanja na teritoriji Kantona. Produkcija je ne samo moja profesija, već i na neki način moje životno opredjeljenje. Zato želim da vjerujem da je ovo novi početak jednog dobrog poglavlja bh. filma", zaključila je Amra Bakšić Čamo, najuspješnija bh. producentica iz producentske kuće SCCA/pro.ba.

Objavljeno na portalu Al Jazeera Balkans