Piše: Duško Dimitrovski (specijalno sa Berlinalea za Filmofil.ba)

Može se reći da je nedavno završeni 65. međunarodni filmski festival Berlinale 2015. protekao u znaku jednog od najboljih iranskih sineasta - Jafara Panahija. Njegov film Taxi je, potpuno opravdano, dobitnik Zlatnog medvjeda za najbolje ostvarenje prikazano na ovom festivalu, a bio je i nezaobilazni predmet razgovora u izvještavanjima svih medija. Naime, veliki iranski reditelj Jafar Panahi (The Circle, Offside), koji se još nalazi u kućnom pritvoru, snimio je, i to po treći put ilegalno, novi film, pod nazivom Taxi, u kojem i sam tumači glavnu ulogu - njegovog vozača. Kako je film stigao u Berlin, da bi bio, sa puno opravdanja, prikazan u glavnom takmičarskom programu, a onda i nagrađen sa najvećim priznanjem, ostaje tajna koju organizatori festivala nisu željeli da otkriju. Inače, Taxi je snimljen sa naturščicima, te, iako  igrani, djeluje poput dokumentarnog i kroz majstorski snimljene sekvence sa različitim putnicima, koji u njega sjedaju, daje zadivljujuće realnu, ali i poetičnu sliku današnjeg Teherana i savremenog Irana, razlučenog između današnjeg i onoga što pripada dalekoj prošlosti.

Izuzetno potresan za sve nas prisutne na Festivalu, kao i za gledaoce kraj malih ekrana širom svijeta, koji su uživo pratili dodjelu nagrada na festivalu, bio je trenutak, kada je u ime Panahija, njegova mala nećakinja, suznih očiju preuzela u svoje ruke Zlatnog medvjeda. Sam Panahi je poslao poruku zahvalnosti žiriju Festivala.

Ja ne znam ništa drugo raditi do snimati filmove i ako to ne bih radio bio bih mrtav. Mnogo draže bi mi bilo da se film "Taxi" mogao prikazati na našem nacionalnom filmskom festivalu u Iranu i da je tamo dobio nagradu, napisao je Panahi.

Nažalost, u domovini autora fillm se nije mogao prikazivati, a nadati se da su ovu Panahijevu poruku čuli oni, koji su mu iz samo njima znanih "političkih" razloga, zabranili snimanje filmova. Žirijem koji mu je dodjelio nagradu je predsjedavao poznati američki reditelj Darren Aronofsky. Na ovogodišnjem Berlinaleu je prikazano preko 400 filmova iz cijelog svijeta, i to kako u glavnoj takmičarskoj selekciji, tako i na specijalnim programima: "Panorama", "Forum", "Generacije" i "Berlinale Classics". Festival će ostati upamćen po nekoliko izuzetno dobrih ostvarenja, u koje bi se pored već pomenutog Taxija, mogli uvrstiti i čileanski El boton de nacar Patricia Guzmana i El Club Pabla Larraina, poljski Body Malgorzate Szumovwke, te rumunski Aferim Radu Judea.

Bosanskohercegovačkih filmova, ali ni filmova iz našeg regiona, osim koprodukcijskog kosovsko-albansko-italijansko-švicarsko- njemačkog Vergine giurata Laure Bispuri, nije bilo među konkurentima za Zlatne i Srebrene medvjede. Da li ćemo na nekom od sljedećih izdanja Berlinalea ponoviti velike uspjehe koje smo imali sa ostvarenjima Jasmile Žbanic i Danisa Tanovića ostaje da vidimo.