Piše: Sead Vegara

Kanski filmski festival, jedna od najvažnijih filmskih smotri u svijetu, ove godine od 17. do 28. maja proslavlja svoj 70. rođendan. Takmičarskim i propratnim programima jasno su zacrtali izgled proslave 70. godišnjice: fokus prikazanih filmova bit će na izbjegličkoj krizi, trenutno svjetskom problemu broj 1. Austrijski režiser i dvostruki dobitnik Zlatne palme Michael Haneke (Bijela traka, Ljubav) predstavlja se filmom Happy End, u kojem se francuska porodica suočava s izbjegličkom krizom u kampu Calais, a filmom o izbjeglištvu Jupiter’s Moon predstavit će se i Mađar Kornél Mandruczo. Van konkurencije bit će prikazano dokumentarno ostvarenje Sea Sorrow  79-godišnje britanske glumice Vannese Redgrave, koje tematizira evropske izbjeglice u 20. stoljeću. Sve skupa na Festivalu će biti prikazano 49 filmova iz 29 zemalja, devet premijera debitantskih filmova, kao i 12 filmova koje su režirale režiserke. Ipak, neće biti filmova iz regiona.

Bh. režiserka Aida Begić-Zubčević jedna je od onih koje je Cannes praktički odgojio

Dobar film nađe svoj put

Bosanskohercegovačka režiserka Aida Begić-Zubčević jedna je od onih koje je Cannes praktički odgojio. Njen prvi kratki film Prvo smrtno iskustvo prikazan je u Cannesu u okviru studentskog programa, a prvi igrani, dugometražni  Snijeg, osvojio je Veliku nagradu programa Sedmica kritike 2008, dok je drugi, Djeca, u 2012. u programu Un Certain Regard osvojio specijalno priznanje žirija.

Nema garancija za ulazak na Kanski filmski festival. Selekcija uvijek zavisi od mnogo faktora – od same godine i ponude prijavljenih filmova, fokusa programera i još mnogo toga. Kanski filmski festival jedan je od najboljih na svijetu. Dobro je ako život filma krene na takvom jednom događaju, ali ako i ne, ima i drugih mjesta i mogućnosti. Dobar film uvijek nađe put do uspjeha", misli Begić-Zubčević.

Od onih zvučnijih ženskih režiserskih imena tu su svakako Sofia Coppola s rimejkom filma The Beguiled, koji je 1971. režirao poznati i priznati američki režiser Don Siegel, Japanka Naomi Kawase s filmom Radiance, škotska režiserka Lynne Ramsay s trilerom You Were Never Really Here te u popratnom programu spomenuta Redgrave i Jane Campion s kriminalističkom serijom Top of the Lake.

U Cannesu postoji određeni standard i najznačajnija rediteljska imena prisutna su svake godine. Međutim, film nije sport pa da se na osnovu brzine ili broja zgoditaka izrazi rezultat i na osnovu toga proglase pobjednici. Film je umjetnost i veoma je teško na egzaktan način porediti kvalitet jednog djela u odnosu na drugo. Ono što je sigurno važno istaći jest da su za mnoge umjetničke filmove festivali postali jedino tržište i zbog toga su umjetnicima toliko značajni", kaže Begić-Zubčević.

Selektorica nekoliko programa Sarajevo Film Festivala Elma Tataragić tvrdi da su naši autori apsolutno spremni za Cannes, ali bh. kinematografija kao sistem nipošto.

Bh. kinematografija trenutno se nalazi u jednoj teškoj fazi i, komparativno gledajući, mi smo u najgoroj situaciji u Evropi. Čak su i Kosovo i Albanija ispred nas u smislu razvijenije kulturne politike koja se tiče razvoja filmske industrije. Mi stagniramo, ali ta stagnacija zapravo je svojevrsni pad. Da nije entuzijazma pojedinaca iz struke koji se trude da naše pojavljivanje u Cannesu i drugim festivalima ne prođe neopaženo (to su ljudi iz Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine i Sarajevo Film Festivala, te naši autori i producenti), mi ne bismo ni postojali", upozorava Tataragić, dodajući da se u ime Udruženja filmskih radnika bavi i promocijom bosanskohercegovačkog filma.

Svake godine u Cannesu promoviramo katalog bh. filma i filmove općenito, a ove godine tu će biti i novi vodič za filmske lokacije pod nazivom Filmmakers' Location Guide, koji je upravo izašao iz štampe. Također učestvujemo na brojnim sastanacima European Film Promotiona i Film New Europea, čiji smo članovi (Udruženje filmskih radnika).

Dalibor Matanić je za film "Zvizdan" u programu Un Certain Regard osvojio Nagradu žirija

Da je preporod doživjela i hrvatska kinematografija posvjedočili smo 2015, kada je u Cannesu Dalibor Matanić za film Zvizdan u programu Un Certain Regard osvojio nagradu žirija.

Kad smo radili film, radili smo ga studiozno, pripremali smo ga pet godina, ali, ono najbitnije, radili smo ga najiskrenije što znamo i to je ono što je svijet prepoznao. S druge strane, organizacija hrvatskog filma preko HAVC-a (Hrvatski audio-vizualni centar) tu je puno pomogla i ovo je bila kruna uspjeha hrvatskog filma, i kreative i organizacije. Zvizdan je kamen temeljac jedne uspješne Hrvatske i nastavljamo taj put, kaže Matanić, dodajući da su Evropa i svijet preko HAVC-a upoznali hrvatski film.

To je put koji se mora nastaviti. Kad imate sistem na kojem vam zavide, znači da radite dobro. Ako se sačuva neovisnost sistema, može se u miru nastaviti dalje progres hrvatskog filma, a to je nakon Zvizdana jedini put kojim možemo ići, tvrdi Matanić.

Historijat Cannesa i dvostruki pobjednici

Još od prvog održanog Festivala 1946. godine pa naovamo Kanski festival uvodio je promjene u nagrađivanju filmskih autora, barem kad je glavna nagrada u pitanju. Tako su filmovi do 1955. nagrađivani Grand Prixom, od 1955. do 1964. Zlatnom palmom, koja će otad biti suspendirana zbog pravnih razloga i advokatskih zavrzlama (u tom periodu korišten je Grand Prix), sve do 1975, kad je ponovo "Zlatna palma" inaugurirana kao glavna nagrada. Godine 1948. i 1950. festival nije održan zbog problema s finansiranjem, a 1951. jesenji termin pomjeren je na proljeće radi preklapanja s Venecijanskim filmskim festivalom. U dosadašnjoj historiji osam se puta dogodilo da jedan autor dva puta osvoji "Zlatnu palmu" za najbolji film. Od poznatijih filmskih autora to su svakako Francis Ford Coppola (prvi put 1974. za Prisluškivanje i drugi put 1979. za Apokalipsu danas, a tada je nagradu podijelio s Volkerom Schlondorffom – Limeni bubanj), Jean-Luc i Pierre Dardenne (1999. za Rosettu i 2005. za Dijete), Ken Loach (2006. za Vjetar koji njiše ječam i prošle godine za Ja, Daniel Blake), spomenuti Haneke i jedini režiser s prostora Balkana – Emir Kusturica (1985. za Otac na službenom putu i 1995. za Podzemlje).

Skandal

Svake godine žirijem Kanskog festivala predsjedava neko poznato režisersko ime, pa je i ove godine tako. Španski režiser Pedro Almodóvar, koji je i sam u utrci za Zlatnu palmu bio pet puta, a osvajao nagrade za najbolju režiju (Sve o mojoj majci 1999. i najbolji scenarij za Vraćam se, 2006), na čelu je žirija, dok će ceremoniju otvaranja i zatvaranja Festivala voditi italijanska glumica Monica Bellucci. Zaštitno lice 70. izdanja Festivala također je slavna italijanska glumica Claudia Cardinale, koja je ovjekovječena na plakatu pomoću alatki za retuširanje, te su filmskom seks-simbolu iz 1960-ih stanjena bedra i sužen struk.

"Da li su bh. autori spremni za Cannes? Apsolutno. To su već toliko puta i dokazali", rekla je Tataragić, ali još od 2001, kad je Danis Tanović za svoj filmski prvijenac Ničija zemlja osvojio nagradu za najbolji scenarij, Bosna i Hercegovina nije imala predstavnika u glavnom programu.

Objavljeno na portalu Al Jazeera Balkans