Piše: Nino Romić

Nakon što je Frank Herbert završio svoj roman i objavio ga, njegovo veliko djelo je pripalo vjekovima što slijede. Nakon romana „Dune“, dvadeset godina kasnije veliko platno je ugledao Dune u režiji Davida Lyncha, a nakon sličnog vremenskog perioda i mini-serija Johna Harrisona. Bila je prvo Herbertova, zatim Lyncheva, pa Harrisonova, a sada je pred nama i Villeneueveova Dina.

Adaptacija klasika naučne fantastike u režiji Dennisa Villeneuvea će biti treći pokušaj prenošenja vrlo slojevitog djela Franka Herberta u medij pokretnih slika. Villeneueve kao režiser nastavka kultnog sci-fi noira, Blade Runner 2049, često spominjanog u kontekstu vizuelnog doživljaja i autorskog pristupa ka kompoziciji kadrova, odmah je privukao pažnju medija u filmskoj industriji i poklonika romana. Šire gledateljstvo, pak, privukla je najava glumačke postave napučene sa više zvijezda nego noćno nebo iznad prapostojbine Atreida na Kaladanu.

Jason Mamoa kao Duncan Idaho

Uzbuđenje je bilo na visokom nivou i prije nego što smo vidjeli prve slike sa setova Villeneueveovog Dune, a poslije objave istih živa u termometru skočila za deset stepeni. Oscar Isaac kao vojvoda Leto, Josh Brolin kao kastelan Gurney Halleck, Jason Mamoa kao Duncan Idaho, njihovi kostimi, agresivna arhitektura i surovi krajolik u pozadini – sve liči na grozničavi san jednog predanog ljubitelja naučne fantastike i pohoditelja kino-dvorana. Nažalost, film je u vrlo stvarnoj opasnosti da ostane samo san, ili nepotpuna vizija između sna i stvarnosti.

Prije nego što se dotaknemo pozadina i same opasnosti, treba naznačiti da izvjesni spoileri slijede, koji će bez sumnje uticati na uživanje u filmu kada isti zaigra u kino-dvoranama za neke gledatelje.

Villeneuveov Dune je u razvoju u tehničkom smislu otkako je Legendary Pictures 2016. otkupio prava na igrane i televizijske adaptacije Herbertovog romana, a u praktičnom smislu od 2018. Drugim riječima, posrijedi je produkcija u koju je uloženo dosta vremena i truda, a vrijeme i trud u svijetu filma neizbježno podrazumijeva i ogromnu svotu novca. S time dolazimo do nesretnog stjecišta okolnosti koje mogu osujetiti – ili koje su već tiho osujetile – naume Villeneuevea, produkcijske kuće i studija iza njega.

Naime, na početku praktične realizacije projekta, Villenueve je napomenuo da planira snimati svoju adaptaciju Herbertove „Dine“ u dva dijela, baš kako bi izbjegao problem na koji je 1984. naišao David Lynch kada je pokušao sabiti sadržaj romana u minutažu dvosatnog filma. Međutim, ono što nije bilo jasno iz očitovanja jeste hoće li se ta dva dijela snimati usporedno (kao što su sva tri dijela Jacksonovog The Lord of the Rings), ili sa razmakom (kao što je bila praksa sa unosima u Star Wars franšizu). Odgovor na to pitanje nam je došao, ustvari, prije nekoliko sedmica, kada je na internetu osvanuo procurili scenario za Villeneueveov film.

Procurili scenario se završava sa ključnim trenutkom u radnji romana. Ovdje će isti ostati bez navoda, kako bismo izbjegli glavni spoiler radnje romana i filma. Međutim, ono što možemo navesti jeste činjenica da se taj trenutak u romanu nalazi na samoj sredini knjige, što uz nekoliko fotografija sa setova, potvrđuje da je Villeneuveov Dune zaista prvi od dva filma, dok odsustvo spominjanja lokacija, likova i dešavanja iz drugog dijela potvrđuje da drugi dio filma nije sniman usporedno sa prvim. Samo ovo baca sjenu na budućnost filma, budući da je filmska industrija trenutno u izuzetno nezavidnom stanju, a produženje zdravstvene krize jamči mračan ishod u bližoj, prije nego daljoj budućost.

Osim nepoznanica u industriji, Villeneueveov Dune bio mogao namučiti i model finansiranja nastavka. Ukoliko su Warner Bros. kao distributer i Legendary Pictures kao produkcijska kuća alocirali unaprijed novac za drugi film, onda nastavak ima poštenu šansu za snimanje. Međutim, ako se Warner Bros i Legendary Pictures oslanjaju na prihod prvog filma da finansira sljedeći, onda je nastavak u opasnosti da ostane samo na stranicama scenarija i u mašti gledatelja.

Villeneueveov Dune bi trebao zaigrati u kinima 18. decembra 2020, no čak i osam mjeseci u budućnosti je koračanje u nepoznato ovih dana. Čak i ukoliko kina budu otvorena u dvanaestom mjesecu, gubici preko ljeta bi mogli biti tako značajni da će bilo kakva zarada tog filma poslužiti samo za umanjivanje minusa na rashodovnoj strani Warner Brosa, odnosno njihovog vlasnika, telekomunikacijskog giganta AT&T-ja koji je već pretrpio gubitak za vrijeme „Crnog ponedjeljka“, za vrijeme burzovnog kraha 9. marta ove godine.

U svijetu Herbertove „Dine“ postoji pojava koja se naziva „predzačinska masa“, što je vrlo nestabilna nakupina tvari koja po sazrijevanju daruje dragocijeni začin melange. Avaj, putnik u velikoj pustinji Arakisa može slučajno naići na predzačinsku masu i nehotice izazvati kobnu reakciju mase. Slijedeći tu poredbu, Villeneueveov Dune je možda već zakoračio u vlastitu predzačinsku masu.