Piše: Nisad Selimović
Iranski reditelj je sa španskim glumcima francuskoj publici priredio vrlo uzbudljivu prvu noć Cannesa
Međunarodni filmski festival u Cannesu, na kojem će do 19. maja u glavnoj konkurenciji za Zlatnu palmu biti prikazan 21 film, sinoć je svečano otvorio film Svi znaju (Todos lo saben) slavnog iranskog reditelja Asghara Farhadija. Ovaj put, iranski mag obojenog svjetla odlučio je snimiti psihološki triler na španskom jeziku, koji govori o ženi koja se s porodicom vraća iz Buenos Airesa u rodno selo u Španiju. Glavne uloge u filmu pripale su Penelope Cruz i Javieru Bardemu, koji su vjerovatno i najveći razlog odabira baš ovog filma za otvaranje čuvene filmske smotre, jer je tako glamur na crvenom tepihu zagarantovan, a pažnja paparazza zadovoljena. Podsjećamo, ove godine na Croissetti neće biti baš previše poznatih imena.
Zabranjeno Netflixu
Iako ni ove godine u Cannesu nema bh. filmova, uz Svi znaju u glavnoj konkurenciji za nagrade bit će prikazan i film Stablo divlje kruške (Ahlat agaci) Nurija Bilgea Ceylana, kojem je jedan od producenata i Mirsad Purivatra. Tu su i 3 Faces Jafara Panahija, Ayka Sergeja Dvortsevoya, Blackkklansman Spikea Leeja, Burning Leea Changa-donga i Dogman Mattea Garronea, En guerre Stéphanea Brizéa, Jiang Hu Er Nv Jia Zhang-Kea, Le Livre d’image Jean-Luca Goddarda, Leto Kirila Serebrenikova, Manbiki Kazoku Kore-Ede Hirokazua i Netemo sametemo Hamabuchija Ryusukea.
Za glavne nagrade natjecat će se i Plaire, aimer et courrir vite Christophea Honorea, Un couteau danls le coeur Yanna Gonzaleza, Under the Silver Lake Davida Roberta Mitchella, Yomedine A. B. Shawkyja i Zimski rat Pawela Pawlikovskog.
Uprkos stalnim kontroverzama koje okružuju ne samo Cannes nego i sve ostale najveće festivale, a vezano za nedostatak autorica u glavnim programima, ove godine su se u konkurenciji za nagrade našli i filmovi triju rediteljica - Les filles du soleil Eve Husson, Capharnaüm Nadine Labaki i Lazzaro felice Alice Rohrwacher. O najboljim filmovima i autorima ove godine će odlučivati devetoročlani žiri kojem je na čelu australijska glumica Cate Blanchett.
Mnoštvo različitih problema isplivalo je na površinu dok se ovo izdanje Festivala zahuktavalo. Mnogi mediji su razvili teorije da Cannes iz godine u godinu gubi svoju draž i postavili su pitanje da li uopšte ima funkciju kao nekada, dok primat među publikom preuzimaju online streaming servisi poput Netflixa. Čelnici Festivala su čak i zabranili učešće filmovima koje je producirala ova kompanija, jer premijeru nisu imali u kino-dvoranama, nego samo na internetu. Onda je Netflix uzvratio pa odlučio bojkotovati cijelu smotru, jer bi se to kosilo s njihovim postulatima koji donose brz novac, a to je omogućavanje publici da gleda film bilo kada, bilo gdje, što prije. Da je u kojem slučaju Netflix pristao na stroga pravila Festivala, morali bi čekati čak tri godine nakon njegove premijere u kinima kako bi ga mogli pustiti u online distribuciju. Svima je jasno da bi ga do tada svakako svi vidjeli.
Svjesni izostanci
Dodatni problem najslavnijem filmskom festivalu na svijetu predstavlja i svjestan izostanak velikih autora, koji su se fokusirali na Toronto i Veneciju, festivale koji se održavaju u kasnijim terminima, što bi njihovim filmovima dalo dodatni zamah u utrci za Oscara. Direktor Festivala Thierry Fremaux je i sam potvrdio tu teoriju, rekavši da izostanak američkih filmova pokazuje da Cannes više nije privlačan Hollywoodu, gdje studiji premijere velikih filmova pomiču sve više prema kraju godine kako bi bili što vidljiviji u mjesecima uoči dodjele Oscara.
- Ne smijete suditi po jednoj godini, rekao je na konferenciji za novinare, dodavši da možda strogi kritičari u Cannesu - gdje su filmovi često izviždani na novinarskim projekcijama - “odbijaju neke producente”, što je krajnje suludo.
Kroz godine sve lošije ponude, Fremaux je na kraju krivicu svalio na novinare i kritičare. Ma bravo!
Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje