Piše: Sead Vegara

Jedan od najznačajnijih filmskih festivala na svijetu jest Berlinale, koji ove godine slavi 68. rođendan. Na Berlinaleu, koji će se održati od 15. do 25. februara, premijere filmova imat će Steven Soderbergh s filmom Unsane (specifičnost ovog filma je ta da je Soderbergh kompletan film snimio mobitelom), Jose Padilha s filmom 7 Days in Entebbe, Milko Lazarov s filmom Aga i Lance Daly s filmom Black 47, te dokumentarac Eldorado režisera Markusa Imhoofa. Svi spomenuti filmovi prikazat će se van konkurencije.

A za Zlatnog i Srebrnog medvjeda takmičit će se 19 naslova, od kojih treba izdvojiti Season of the Devil Filipinca Lava Diaza, koji je 2016. s filmom A Lullaby to the Sorrowful Mystery osvojio nagradu "Alfred Bauer"; boje američke kinematografije branit će Gus van Sant s filmom Don't Worry, He Won't Get Far on Foot, te dva filma koja su premijeru imala na ovogodišnjem Sundance Film Festivalu: Isle of Dogs Wesa Andersona, stop-motion animirani film, koji će i otvoriti berlinsku smotru, i film Davida Zellnera Damsel, u kojem su glavne uloge odigrali Mia Wasikowska i Robert Pattinson.

Evropska kinematografija na Berlinaleu

Od evropske kinematografije njemačku predstavljaju filmovi 3 Days in Quiberon režiserke Emily Atef, Transit režisera Christiana Petzolda, francusku kinematografiju predstavlja Cedric Khan s filmom The Prayer, švedsku Mans Mannson i Axel Peterson s filmom The Real Estate, a rumunsku Adian Pintilie s filmom Touch Me. Van Evrope dolaze filmovi iz Paragvaja, i to prvi put Marcelo Martinessi s ostvarenjem The Heiresses, te iranski filmaš Mani Haghigi s filmom Pig.

Elma Tataragić

Bh. scenaristica i programerka nekoliko programa Sarajevo Film Festivala Elma Tataragić za filmski festival u Berlinu tvrdi da je jedan od od festivala A-kategorije koji još uz to ima izuzetno utjecajan filmski market EFM (European Film Market).

"To je prvi veliki festival u kalendarskoj godini te je samim tim izuzetno značajan i za Sarajevo Film Festival, kako zbog same selekcije, koja najkonkretnije počinje sa Berlinom, pa do samih sastanaka koje imamo na filmskom marketu", govori Tataragić, dodajući da se tokom festivala odvija i program Shooting Stars Evropske filmske promocije, čiji je član, kao predstavnik Bosne i Hercegovine, Udruženje filmskih radnika, koje u Berlinu također ima niz važnih susreta vezanih za promociju i razvoj bh. kinematografije.

"Ove godine nemamo bosanskohercegovačkih filmova u zvaničnim programima Berlina, ali tu su tri koprodukcije sa Bosnom i Hercegovinom, i to u programu 'Forum'", napominje Tataragić.

Makedonski film Kada dan nije imao ime, za koji potpisuje scenarij, učestvovao je na Berlinaleu prošle godine, a imati film u zvaničnom programu festivala A-kategorije, svjetsku premijeru u programu "Panorama Special", veliko je priznanje svakom autoru.

Dva Srebrna medvjeda za BiH

Amra Bakšić-Čamo

Amra Bakšić-Čamo, producentica dva filma nagrađena Srebrnim medvjedom na Berlinaleu – Epizoda u životu berača željeza i Smrt u Sarajevu (oba u režiji bh. oskarovca Danisa Tanovića), tvrdi da su festivali i nagrade jako važni za međunarodni plasman filma, za pristup publici i posebno onoj izvan granica Bosne i Hercegovine.

"Berlinski filmski festival, koji ima vrlo angažovan program, bio je izuzetno osjetljiv za teme sa Balkana u posljednjih 15-ak godina. Počele su velike promjene u timu koji vodi festival. Naredne godine, nakon festivala, odlazi dugogodišnji direktor Dieter Kosslick, a očekuju se i promjene u uredničkom smislu", govori Bakšić-Čamo.

Za filmsku produkciju u Bosni i Hercegovini Bakšić-Čamo tvrdi da su uvjeti sve lošiji, novca je sve manje, publike za domaće filmove, bez obzira na nagrade i uspjehe, gotovo nema.

"Festivali prate cijele kinematografije, nove autore i nova filmska generacija ima otvorena vrata kvalitetom prethodnih filmova, a da bi se došlo do festivala, treba filmove snimati", mišljenja je Bakšić-Čamo.

Na pitanje kako publika na Berlinaleu prihvata fimove Bakšić-Čamo odgovara da svaka otvorena projekcija privuče veliki broj Berlinaca koji stoje u redovima da dođu do karata za filmove u programu festivala.

"Zato su projekcije u Berlinu posebne, nije u pitanju projekcija samo za filmsku industriju, kao u Cannesu, recimo, već je tu i prava kino-publika, što je ogroman izazov i zadovoljstvo", dodaje Bakšić-Čamo.

Historija Berlinalea

Berlinski filmski festival osnovan je davne 1951, i to na inicijativu saveznika, koji su u poslijeratnom okruženju od Berlina htjeli stvoriti "prozor u slobodan svijet". Kao glavna nagrada, za najbolji film, dodjeljuje se Zlatni medvjed, a Srebrnog medvjeda dobijaju najbolji u kategorijama Grand Prix žirija, najboljeg režisera, najboljeg glumca, najbolje glumice, za najbolji scenarij i Grand Prix žirija za kratki film. Nagrada za posebne inovacije dodjeljuje se u čast osnivača festivala Alfreda Bauera. Od 1956. međunarodni žiri odlučuje ko će dobiti Zlatnog, a ko Srebrnog medvjeda, dok se dotad to odlučivalo glasovima publike.

Također, veoma značajan dio festivala jest Berlinale Talents, u kojem učestvuju mladi i perspektivni budući filmski radnici, kao i novinari – filmski kritičari. Berlinale Script Station je potprogram Berlinale Talentsa, čiji je glavni cilj daljnje osposobljavanje scenarista, koji već imaju gotove scenarije za duge igrane filmove.

Tina Šmalcelj

Jedna od učesnica je i sarajevska scenaristica Tina Šmalcelj, koju je stručna komisija odabrala između 10 do 15 učesnika koji tokom Berlinalea prolaze kroz cijeli niz radionica koje se tiču pakovanja i prezentacije projekata, ali prije svega konkretnog rada na scenariju.

"Svaki scenarista dobija script doctora, koji s njim kroz nekoliko sesija detaljno prolazi kroz njegov scenarij ukazujući na potencijalne probleme, pravce u kojima se može ići ili samo provjerava je li scenarista zaista siguran u to šta je napisao", navodi Šmalcelj, dodajući da je imala sreće, jer joj je kao osnovni mentor dodijeljen jedan od najboljih evropskih script doctora Franz Rodenkirchen, a britanski script doctor Alby James izabrao je njen scenarij da na njemu radi s glumcima.

"Jedna od velikih prednosti Script Stationa je to što učesnici dolaze iz cijelog svijeta i iz svih filmskih profesija tako da grupni rad (kojeg je zaista puno) nudi potpuno nove pristupe priči kojom se bavite", zaključuje Šmalcelj.

Predstavljanje široj publici

Karla Lončar

Karla Lončar filmom se uglavnom bavi kao leksikografska saradnica u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", suurednica je časopisa Hrvatski filmski ljetopis te doktorantica postdiplomskog doktorskog studija književnosti, scenskih umjetnosti, filma i kulture u Zagrebu. Imala je i tu čast da 2014. učestvuje na Berlinale Talent Pressu.

"Redakcija broji desetak mladih novinara, zajedno s dvoje kritičara koji su sudjelovali u Talent Pressu prethodnih godina. Svakome sudioniku dodjeljuje se renomirani mentor ili mentorica, s kojime se svakoga dana radi na jednom tekstu, bilo da je riječ o kritici novinskog formata, intervjuu ili reportaži. Sa mnom je surađivala Stephanie Zacharek, tadašnja kolumnistica The Village Voicea, a trenutno filmska kritičarka časopisa Time, te finalistica izbora za Pulitzerovu nagradu u 2015. godini", govori Lončar i dodaje da Berlinale nudi kvalitetnu platformu za filmske kritičare i njihov daljnji razvoj.

"Daje vam priliku predstaviti se široj publici, upoznati kritičare FPRESCI-ja, kvalitetno se umrežiti. Također, ne treba zaboraviti ni da sudjelovanje u takvom programu među određenim krugovima predstavlja svojevrsni simbolički kapital. Vjerujem da pri svakom predstavljanju projekata namijenjenih inozemnoj publici članstvo u Talent Campusu djeluje kao plus", smatra Lončar.