Sarajevo Film Festival ove godine slavi 25. rođendan, a direktor Mirsad Purivatra prisjeća se početaka, priča o razvoju, utjecaju i budućnosti Festivala.

• Sarajevo Film Festival, koji će se održati od 16. do 23. augusta, ove godine obilježava svoj 25. rođendan. Velika je to obljetnica; četvrt vijeka. S obzirom na jubilarno izdanje, šta ste pripremili publici i posjetiteljima, a da je važno takvog jubileja i različito u odnosu na prethodne godine?

Svake godine iznova Festival radimo kao da je prvi, naravno – u svaki ugrađujući iskustvo koje smo stekli. Festival živi i razvija se s vremenom, to je kreativni izazov. Istovremeno ispunjavamo misiju s kojom je i nastao prije 25 godina u tada opkoljenom Sarajevu – da slavi život i umjetnost. Zato je svako izdanje Festivala drugačije, svježije. Ono čemu ostajemo vjerni i što se ne mijenja jest kvalitetan program, dobri filmovi, Festival kao mjesto susreta filmskih profesionalaca i filmskih centara regije, širenje saradnje i stvaranje novih mogućnosti u filmskoj industriji, omogućujemo priliku mladim filmskim autorima susret s nekim od najvećih filmskih autora današnjice, koji su tu da s njima podijele svoje iskustvo i znanje.

I naravno – otkrivanje, podrška i promocija autora iz BiH i regije. Jubilej je za Festival poseban – održava se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, od ove godine smo kvalifikacijski festival za prijavu za nagradu Oscar® Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti u kategoriji kratkog filma. Posebnu pažnju smo posvetili i uređenju prostora na kojima će se Festival odvijati, pa sa ponosom predstavljamo novi crveni tepih koji je spoj tradicije i savremenog, inspirsan ćilimom iz Sarajeva iz 1930. iz Zemaljskog muzeja BiH...

• Dvadeset i peti rođendan SFF slavi sa premijernim prikazivanjem drugog dugometražnog filma rediteljice Ines Tanović „Sin“. To je deseti put da SFF bude otvoren sa domaćim filmom?

U pravu ste – jubilarno izdanje festivala otvara svjetska premijera filma ''Sin'' bh. redateljice Ines Tanović – suvremena porodična priča smještena u današnje Sarajevo. Film je sniman u Sarajevu, ali koji, barem u igranom filmu, otkriva nikada do sada tako viđen grad. To je priča o Sarajevu danas, o posljedicama rata, priča o porodici u kojoj bi se mnogi mogli prepoznati. Sretni smo da domaći film otvara jubilarni Festival, i to film u Takmičarskom programu igranog filma, promovišu nove snage bh. glumišta predvođene Dinom Bajrovićem i Hamzom Ajdinovićem.

• Ove godine Festival se održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Šta to znači za Festival?

Znači da su i naša vizija i naši ciljevi bili pravilno postavljeni od samog početka. Postavili smo jasno ciljeve, zacrtali realni plan koji smo polako ostvarivali. Umjetnost ruši granice i otvara nove prostore, to je istina, međutim u konkretnom, realnom vremenu punom izazova društveno-političke prirode to je nešto što zahtijeva ozbiljan, posvećen i predan dugogodišnji rad, i neodustajanje unatoč svim preprekama. UNESCO je Sarajevo Film Festival prepoznao kao događaj posvećen promoviranju dijaloga i tolerancije putem umjetnosti. Prikazujući filmove, hrabro smo otvarali nove tabu teme, i kroz razgovore poslije filma otvarali nove teme. Filmom pričamo nove priče i stvaramo nove doživljaje svijeta i stvarnosti. Naravno, i stvaramo novu filmsku publiku.

• S obzirom na “ratne početke“, 1995. godinu i 1. SFF, šta možete reći, u šta je izrastao Sarajevo Film Festival za ovih 25 godina?

Možda će zvučati neskromno, ali činjenica je da je Sarajevo Film Festival danas izrastao u veliki, prepoznatljivi međunarodni festival sa fokusom na regiju Jugoistočne Evrope, najveći filmski događaj od Beča do Istanbula. Kada je oskarovac Alfonso Cuaron bio na prvom Sarajevo Film Festivalu 1995., gdje je predstavio svoj film „A Little Princess“ pred više od 800 djece opkoljenog Sarajeva, za mnoge od te djece je to bilo prvo iskustvo gledanja filma u prepunom kinu. Mnogi od njih su danas dio našeg tima. Za Cuaróna, kako je kasnije izjavio, bio je to jedan od najreleventanijih trenutaka u njegovoj filmskoj karijeri i jedno od najvažnijih životnih iskustava. Dakle, mijenjali smo se i mi, i autori koji su dolazili, i naša publika i grad..., a šta je 25 godina poslije Sarajevo Film Festival, neka govore rezultati koje smo napravili.

Mogu spomenuti samo dio rezultata nezavisne studije koju je provela britanska konsultantska kuća Olsberg SPI o ekonomskom, kulturnom i društvenom utjecaju Sarajevo Film Festivala, a koji su objavljeni za vrijeme prošlogodišnjeg Festivala. Ta studija je pokazala da se broj turista zahvaljujući Festivalu povećava, što je omogućilo priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika. Na svaku uloženu marku iz javnih sredstava ostvaruje se povrat od 2,11 KM na ime poreskih prihoda. Za vrijeme održavanja Festivala Turistička zajednica Kantona Sarajevo bilježi rekordan broj turista. Prošle godine je u augustu, u vrijeme kada se održava Festival, zabilježeno čak 78.000 turista, dok je mjesečni prosjek 48.000 turista.

• Šta je bila pokretačka ideja iza cijelog projekta?

Umjetnost i film su način govora, stav. To je od početka do danas ostao stav prema životu i umjetnosti – način da govorimo, pokazujemo i širimo granice slobode putem filmskog jezika i stvaramo nove mogućnosti u kulturnom, ekonomskom i društvenom smislu putem kreativne industrije.

• Sarajevo Film Festival se etablirao kao najbolji filmski festival Jugoistočne Evrope, a to sve zahvaljujući mukotrpnom radu i zalaganju ekipe SFF-a. Jedan od ključnih segmenata u toj jednačini jeste Takmičarski program u kojem se prikazuju filmovi iz šire regije u „utrci“ za nagradu Srce Sarajeva. Koliko se nekadašnji Regionalni, sada Tamičarski program proširio i kako biva iz godine u godinu održavati kvalitet prikazanih filmova?

Napornim selektorskim timskim radom. Prostor od 200 zemalja regije nudi zaista veliku mogućnost izbor kvalitetnih filmova i tu nikad nismo uvažavali geografske li političke kriterije, nego je uvijek kvalitet filmova bio prevashodan. Ove godine smo imali 950 prijavljenjih filmova. Bit će prikazano 270 filmova iz 56 zealja u 18 programa, od kojih će 68 imati svjetsku, a 12 međunarodnu premijeru. U četiri takmičarske sekcije (igrani, dokumentarni, kratki i studentski film) 53 filma su u konkurenciji za Srce Sarajeva, od kojih 22 svjetske, četiri međunarodne i 25 regionalnih premijera.

U Takmičarskom programu – igrani film je devet filmova, od kojih četiri svjetske premijere, u dokumentarnom filmu 16 filmova sa osam svjetskih premijera, u kratkom, kao i u studentskom takmičarsom programu - 14 filmova sa pet svjetskih premijera. To znači da filmski autori ovaj Festival izabiru kao mjesto početka festivalskog života za svoj film, odakle će im biti otvorena vrata drugih prestižnih festivala.

• Kako uspijevate za žiri Takmičarskog programa za igrani film svake godine imati prvoklasne filmske stvaraoce, poput ovogodišnjeg predsjednika žirija Rubena Östlunda, dobitnika Zlatne palme?

Sarajevo Film Festival i sami grad Sarajevo već danas su izuzetno razvijeni brendovi. Festival koji ima pažljivo izabran i izbalansiran program, događaj koji pruža i priliku za upoznavanje domaćih autora, stvaranje veza i otvaranje novih mogućnosti saradnje sa ostatkom Evrope i svijeta, gostoljubivost, šarm, istorija grada, i nadasve profesionalni rad ekipe Sarajevo Film Festivala su pomogli, prethodni gosti su bili naši najbolji ambasadori i zahvaljujući svemu tome imamo otvorene mogućnosti da pozivamo neke od najvažnijih autora današnjice. Raduje nas da je ove godine u žirij Ruben Östlund, jedan od najcjenjenijih filmskih autora. Oni koji dođu često nas ocjenjuju kao 'festival po mjeri čovjeka'.

• Ono po čemu je SFF značajan jeste njegov industrijski dio, CineLink produkcijski market.  Koliko je dobar CineLink za bh. kinematografiju, a i kinematografije zemalja iz regije?

Za mnoge je ovaj market bio početak realizacije filma, mjesto velikih poslovnih iskoraka za filmske autore i filmske centre. Na CineLink koprodukcijskom marketu filmaši projekte u razvoju predstavljaju potencijalnim producentima, finansijerima, distributerima, drugim festivalima i sl. Kada je u pitanju regija, podaci pokazuju zastupljenost autora iz regije, naprimjer Hrvatske, s ukupno 90 projekata (21,8% od ukupnog broja CineLink projekata od 2003.), Srbije (74 projekta; 17,9%) i BiH (49 projekata).

• Talents Sarajevo, u saradnji sa Berlinale Talents, ima veliki značaj za buduće filmske profesionalce: mlade reditelje, scenariste, producente, direktore fotografije, glumce, filmske kritičare. Kada biste uporedili, kako je izgledao početak Sarajevo Talent Campusa 2007. u odnosu na sadašnje stanje 12 godine poslije?

Trening program Talents Sarajevo je posebno koncipiran i osmišljen za mlade filmske profesionalce iz Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, a pod pokroviteljstvom Berlin Film Festivala. Danas se razvio u glavno regionalno stjecište za upoznavanje i umrežavanje perspektivnih filmskih autora i profesionalaca. Program je član međunarodne mreže Talents International, koja obuhvata istoimene i srodne inicijative u Tokiju, Bejrutu, Guadalajari, Durbanu, Buenos Airesu i Rio de Janeiru.  Od početne faze u kojima smo imali samo predavanje, došli smo do vrlo razvijenih projekata koji se zasnivaju na workshopima i praktičnom radu u studijima.

• Program „Tribute To“ svake godine je jedan od najposjećenijih, a ove godine posvećen je Pawelu Pawlikowskom. Koji je princip selekcije autora u ovom programu?

Princip je jednostavan – odati priznanje autoru koji je svojim radom ostavio pečat na filmsku umjetost, a publici pružiti mogućnost uvida u autorov filmski rad. Mogućnost da vidi razvoj njegovog rada, filmski jezik, stil kojim stvara. Princip je da omogućimo jedan 'krug' filmskog stvaralaštva nekog od najistaknutijih filmskih umjetnika današnjice. Prikazli smo sjajna filmska ostvarenja, a ove je godine to pregled stvaralaštva Pawela Pawlikowskog, ujedno i ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva. Sretni smo kada možemo predstaviti autore u punom naponu svoje umjetničke snage. Kao i svakom prethodnom Tribute to programu, posebnu važnost predstavlja činjenica da će autor biti u Sarajevu i razgovarati sa publikom.

• Značajan dio SFF-a također je i program za mlade, tinejdžere sa „Teen Arenom“ i djecu sa „Dječijim programom“. Baš sa ova dva segmenta Sarajevo Film Fesitval se razlikuje od ostalih filmskih festivala. Od skromnih početaka, kada je ulaz na Dječiji program bio besplatan, a karte se dijelile iz ruke u ruku, sada je to evoluiralo u prepoznatljivi dio SFF-a. Koliko uopšte Teen Arena i Dječiiji program znače za SFF, te kakva im je budućnost?

Ne samo za vrijeme Festivala, Sarajevo Film Festival nizom aktivnosti tokom cijele godine posebnu pažnju posvećuje edukaciji i stvaranju nove publike. Moramo reći, sa zahvalnošću, da nam se to uzvraća: Festival smo koji ima fanatičnu odanost publike, imamo generacije koje su rasle uz Festival, prve filmove gledali u TeenAreni i Dječijem programu, pa snimali kratke filmove u nekim drugim programima Festivala, a onda i upisivali Akademiju, radom ostajali bliski uz Festival, bilo kao autori, uposleni ili publika. Dječiji i omladinski program izuzetno su značajni za Festival, i ne samo za Festival nego generalno za kino–kulturu. Taj segment sigurno neće biti zapostavljen u odnosu na druge programe Festivala.

• Od sljedeće godine Sarajevo će biti bogato za još jedan multipleks i to Cineplexx koji je trenutačno u procesu izgradnje i to na odličnoj lokaciji na Marijin-Dvoru. Time će SFF proširiti krug lokacija za prikazivanje, te rasteretiti multipleks Cinema City, i ostale lokacije. Izgleda da se sa svakim novim Festivalom dobijaju nova mjesta za prikazivanje filmova?

Otvaranje Cineplexxa (i novih festivalkih lokacija) predstavlja značajan iskorak u okviru strategije razvojne politike Sarajevo Film Festivala. Moderno opremljene kino sale, sa novih 1400 mjesta, podizanje kvaliteta standarda prikazivanja, nove tehnologije prikazivanja, unaprjeđenje programinga... znači puno ne samo za Sarajevo Film Festival, nego u dugoročnom smislu i za osnaživanje kino kulture u Sarajevu i BiH, za povećanje broja i stvaranje stalne i redovne kino-publike tokom cijele godine.

• Kakvi su planovi ekipe SFF-a za budućnost?

Rad rađa ideje – planova je puno, a rođendanske želje se ne govore unaprijed. Jedna od onih koju ne krijemo jest već započeto podmlađivanje tima, stvaranje nove energije koja će u budućnosti donijeti nove rezultate. Zajedno želimo i radimo na svjetlijoj budućnosti od one kakva nam se često čini iz današnje perspektive.