Četiri godine nakon što je osvojio dva Oscara (Najbolji film i Najbolja režija) za Shape of Water (Oblik vode, 2017), meksički filmski autor Guillermo del Toro vraća se sa još mračnijom pričom, noirom pod nazivom Nightmare Alley (Ulica noćnih mora, 2021). Nightmare Alley bi se mogao istovremeno smatrati kao nova adaptacija istoimenog romana spisatelja Williama Lindseyja Greshama, ali i kao remake, s obzirom da postoji film iz 1947. godine. A vrlo dobro znate da se najstariji holivudski trik sastoji u tome da staroj priči daš novo ruho.

Ulica noćnih mora; režija: Guillermo del Toro; uloge: Bradley Cooper, Rooney Mara, Ron Perlman, Cate Blanchett, Toni Collette; 2021.

IMDb rejting: 7.2/10

Rotten Tomatoes rejting: 80%

Jedan od najvećih holivudskih reditelja, John Huston, u svojoj autobiografiji „Otvorena knjiga“ zapisao je: „Samo uspješni filmovi se ponovo snimaju. Nikad nisam shvatio zašto. Ne znam nijedan slučaj da je nova verzija isto onoliko dobra kao prvobitni film. Nema te formule koja bi nekome omogućila da ponovo stvori onu jedinstvenu privlačnost koja je doprinijela da neki film bude uspješan. Trebalo bi da bude obrnuto. Baš neuspjelim filmovima, onim zasnovanim na dobrom materijalu, koji su iz razloga nastalih utjecajem vremena, mjesta ili okolnosti, jednostavno nisu dobro prošli prvi put, trebalo bi pružiti i drugu šansu.“ Moderni Hollywood ipak bira upravo filmske uspješnice, jer očigledno u neuspjelim filmovima (ne) vidi ono što Huston naglašava u svojim biserima mudrosti.

Del Toro je okupio impresivnu glumačku ekipu predvođenu Bradleyjem Cooperom; Rooney Mara, Toni Collette, Ron Perlman, David Strathairn, Willem Dafoe, Cate Blanchett, Richard Jenkins... Ulica noćnih mora sastoji se od dvije cjeline, od dva dijela. To možemo posmatrati na način u kojem nas prvim dijelom Del Toro uvodi u svijet vašarskih atrakcija i cirkusa u Americi tridesetih godina prošlog stoljeća gdje se upoznajemo sa protagonistom Stantonom Carlisleom (Cooper), te drugim dijelom u kojem je Carlisle iza sebe ostavio cirkuski svijet i svojim ambicijama dosegao sami vrh svojevrsnog šarlatanskog svijeta mentalista u kojem zajedno sa svojom pomoćnicom Molly (Mara) „čita misli“ publici na rasprodanim nastupima u elitnom njujorškom hotelu.

Upravo taj prvi dio filma na nevjerovatan neviđen način opisuje svijet cirkuskih zabavljača u kojem Carlisle polako uči trikove kojima će obmanuti (već zapanjenu) publiku. Pomenuta plejada prvoklasnih glumaca (Collette, Perlman, Dafoe, Strathairn) svojim performansima uspjevaju dočarati karaktere prefriganih cirkusanata od kojih su likovi koje tumače Collette i Strathairn posebno zaslužni za uspjeh glavnog protagoniste. Kada se Carlisle konačno nađe u velikom gradu i većoj ligi, ono na što su ga upozoravali da (nikako) ne čini, a to su spiritualne seanse, postaje izvor mnogo većih primanja od uobičajenih, te time polako vodi u propast. Uz pomoć psihijatrice Lilith Ritter (Blanchett), koja će mu (o)davati informacije o svojim pacijentima, Carlisle će se namjeriti na tajkuna Ezru Grindlea (Jenkins) kojeg „progone duhovi prošlosti“.

Proizvesti pravu pravcatu mračnjačku atmosferu istinskog film noira, uz veliku pomoć direktora fotografije Dana Laustsena, koji je sarađivao sa rediteljem još na njegovim samim počecima (Mimic, 1997), za Del Tora nije predstavljao nimalo težak posao.