Piše: Sead Vegara
I kako to obično biva, dan uoči dodjele najprestižnije nagrade u svijetu sedme umjetnosti – Oscar, popularnog zlatnog ćelavca, vaš dežurni filmski kritičar vam nudi famozna oskarovska predviđanja, potencijalne dobitnike i gubitnike u najbitnijim kategorijama. Ponovo smo gledali u kristalnu kuglu i pokušali otkriti pobjednike.
14 nominacija
Po broju nominacija prednjači, i osobni favorit potpisnika ovih redova, moderni mjuzikl La La Land reditelja Damiena Chazellea sa 14 nominancija, od kojih su i sve one najvažnije: najbolji film, reditelj, glumac, glumica i originalni scenarij. Svakako treba dodati one koji su skoro pa ucrtane u kamenu za osvajanje, a to su Oscari za najbolju muziku i pjesmu (čak dvije pjesme iz filma su nominovane – „Audition /The Fools Who Dream/“ i „City of Stars“). Ipak, malo je vjerovatno da će Chazelle osvojiti Oscara za režiju, mada ništa nije sigurno, jer u toj kategoriji ima jake konkurente: Mela Gibsona za Hacksaw Ridge (Greben spašenih), Dennisa Villeneuvea za Arrival (Dolazak), Kennetha Lonergama za Manchester by the Sea (Mančester pored mora) i Barrya Jenkinsa za Moonlight (Mjesečina).
La La Land Oscara za najbolji film osvaja sasvim sigurno, dok će Oscar za najbolju režiju po svoj prilici otići Barryu Jenkinsu za Moonlight iz prostog razloga što taj film ima izražen filmski jezik i bavi se jednom od omiljenih Akademijinih filmskih tema – homoseksualizmom. Mada se ne bismo trebali iznenaditi ako La La Land osvoji i kipić za režiju. Povratak glumca i reditelja Mela Gibsona u holivudsku rediteljsku elitu sa ostvarenjem Hacksaw Ridge je svakako za svaku pohvalu, ali je malo izgledno, bez obzira na hvalospjeve kritičara i struke, da će Gibson osvojiti pozlaćenu statuu za režiju, a kamo li najbolji film. Arrival su pratili sami hvalospjevi kritčara, ali malo vjerovatno je da će film imati ikakvog uspjeha, osim u onim tehničkim kategorijama: miks i montaža zvuka, montaža, produkcioni dizajn i najbolja fotografija.
LAIKA i Oscar
U kategoriji najboljeg filma nalazi se devet ostvarenja, uz sve do sada pomenute tu su još i Hell or High Water, Hidden Figures, Fences i Lion. Od devet nominovanh dva su filma inspirisana istinitim pričama: Hidden Figures o skupini Afroamerikanki koje su radile u svemirskom programu NASA-e i slanju astronauta Johna Glena u svemir, i Lion, o dječaku Indijcu koji se razdvoji od porodice, prođe trnje i kamenje dok ga ne usvoji australska obitelj, nakon čega sa napunjenih 26 godina odluči da potraži svoju majku, sestru i brata. Koliko god Akademija voljela filmove bazirane na istinitim pričama i koliko god ove imale potencijala, malo je vjerovatno da će proći u kategoriji najboljeg filma. Hell or High Water je svojevsni moderni western koji se probio u ovogodišnje kandidate, a film Fences je novo rediteljsko ostvarenje glumca Denzela Washingtona, celuloidna adaptacija istoimenog Tonyem nagrađivanog pozorišnog komada, koje pripovijeda priču o nekada obećavajućem baseball igraču (Washington), sada komunalnom radniku, koji pokušava da izgladi odnose sa sinom i ženom.
Što se tiče glumačkih Oscara, za najbolju mušku ulogu rat će se voditi između kandidata Denzela Washingtona (Fences) i Caseya Afflecka (Manchester by the Sea). Denzel u kućnoj vitrini već ima dva zlatna ćelavca (Glory – sporedna i Training Day – glavna muška uloga), dok je Caseyu ovo druga nominacija i prva za glavnu ulogu. Sudeći po dodjeli Zlatnih globusa gdje je Affleck odnio statuu vjerovatno će i Oscara. Oscar za sporednu mušku ulogu je najbliži Mahershala Aliju za Moonlight.
U kategorijama za glavnu i sporednu žensku ulogu prednjače Emma Stone (La La Land), odnosno Viola Davis (Fences). Oscar za najbolji animirani film bi konačno trebao otići u ruke stop-motion lutkara LAIKA za ostvarenje Kubo and the Two Strings, mada poznavajući Akademiju i njenu opsesiju sa (kvalitentim) Disneyevim proizvodima nije isključeno i vrlo vjerovatno je da će Oscara dodijeliti jednom od njihova dva kandidata Moana ili Zootopia.
Politiziranje i simpatisanje
Statua za adaptirani scenarij je sigurna u rukama Barrya Jenkinsa, opet zbog gay tematike, a Oscar za originalni scenarij najvjerovatnije je u rukama Damiena Chazelllea. Kategorija najboljeg stranog filma je izuzetno jaka i po svim mogućim parametrima (film je pomeo nagrade Evropske filmske akademije, ali je nekim čudom ostao bez Zlatnog globusa koji je dodijeljen Verhoevenovom Elle, a koji se opet nije našao u samoj utrci za nagradu Američke filmske akademije) Oscara treba osvojiti njemačka rediteljica Maren Ade za ostvarenje Toni Erdmann. Ali, kako stvari sada stoje u Americi sa odlukom njihovog predsjednika Donalda Trumpa o zabrani ulaska u Ameriku stanovnicima arapskih i islamskih zemalja (koja je opozvana), Akademija će se po svoj prilici politizirati i simpatizirati sa nominovanim filmom The Salesman iranskog reditelja Asghara Farhadija.
Dodjela Oscara već odavno je prestala biti zanimljiva iako se u Akademiji trude na sve moguće načine da privuku gledateljstvo. Politizirana/nepolitizirana, rasna i rodna zastupljenost, sa simpatijama prema gay tematici, holokaustu ili u slučaju dodjeljivanja nagrada za glumačke performanse onim glumcima koji se ili podvrgnu izuzetnim fizičkim transformacjama ili glume fizički/mentalno onesposobljene karaktere... sve to je već postalo ustaljena forma. Istina, nekad se potkrade i kakav “drugačiji“ film, najviše sa aluzijama na davna prošla vremena, kakav je slučaj sa La La Landom modernom mjuziklu kojeg je reditelj Damien Chazelle skrojio suviše savršenim krojem po uzoru na klasike, ali bez da je težio da da doslovnu posvetu originalnim djelima. I da li će La La Land osvojiti svih 14 Oscara, da ponovimo pitanje iz naslova. Malo vjerovatno, ali će zato ostati film koji će ponosno moći stajati uz klasike žanra.
Osamdeset i devetu dodjelu Oscara vodit će TV voditelj Jimmy Kimmel, a održat će se 26. februara u losanđeleskom Dolby Theatreu. Za sve nas u BiH i ovom dijelu svijeta to će biti u noći nedjelje 26. na ponedjeljak 27. februar kada ćemo, većinom oni zaljubljenici u sedmu umjetnost koji još polažu nade u Hollywood, ušuškani dekicama i sa pripremljenom “noćnom zakuskom“ osvanuti pred malim ekranima.
Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje