Upravni odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo u skladu je sa svojih smjernicama djelovanja za 2021. godinu, a u svrhu izražavanja zahvalnosti pojedincima u Bosni i Hercegovini zaslužnim za razvoj kinematografije od njenog nastanka, na 11. sjednici od 23. septembra donio je zaključak da će se do kraja 2021. uručiti priznanja za dosadašnji rad i zalaganje u svim oblastima kinematografije .

Bosanskohercegovačka kinematografija u periodu od 74 godine postojanja slovi kao jedna od najplodonosnijih kinematografija Evrope i svijeta. U tom periodu izrodila je niz vrhunskih autora, i filmskih radnika u svim granama proizvodnje filmskih ostvarenja koji saslužuju priznanje. Stvaranje filmskog ostvarenja i njegovo naknadno prikazivanje je kompleksna i vrlo zahtjevna djelatnost i zahtjeva zajednički rad autora, glumaca, filmskih radnika na setu snimanja, te profesionalaca koji gotov proizvod plasiraju pred gledatelje. Namjera Fondacije za kinematografiju je bila da se oda priznanje zaslužnim filmskih radnicima iz svih grana proizvodnje i prikazivanja filma, te da se i na taj način skrene pažnja na njihov životni i profesionalni doprinos razvoju naše izuzetno plodonosne kinematografije.

U ugodnom ambijentu Cineplexxa Sarajevo jučer se okupio veliki broj medija, kolega iz svih grana filmske djelatnosti i članova obitelji nagrađenih i na taj način odali priznanje ovogodišnjim dobitnicima koji dolaze iz svih grana filmske industrije i proizvodnje filma.

Uvodne riječi održali su predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Antonio Beus, koji je tom prilikom istakao između ostalog da je ovo simboličan način da se Fondacija i bh. kinematografija oduže pojedincima koji su uglavnom neprimjetno svoj život i profesionalnu karijeru posvetili bh. filmu i njegovom plasmanu prema gledateljima i da im na taj način poruče da nisu zaboravljeni, dok je član Upravnog odbora Emir Hadžihafizbegović u svom emotivnom izlaganju dodao da Fondacija za kinematografiju na ovaj način želi da razvije kulturu sjećanja u našem društvu i da su svi laureati po sedam puta zaslužili ovo priznanje ali da se od nečega mora krenuti, te da je proces odabira bio težak pošto je sigurno puno pojedinaca ovaj put izostavljeno ali da će u narednim godinama svi biti nagrađeni za svoj doprinos bh. filmu.

U toku dodjele svi prisutni nagrađeni su održali svoje, uglavnom skromne i šture zahvalne govore, što najviše govori o tome da su ljudi od dijela, a ne od riječi, a posebno emotivan je bio dio posthumne dodjele priznanja nedavno preminulom doajenu bh. kino prikazivačke djelatnosti Jasminu Dodiku za koga su nagradu preuzeli članovi njegove najbliže obitelji, supruga Aiša i sin Vedran koji je istakao da je odrastao uz 35 mm filmsku traku da mu je bekrajno važno da među nagrađenima vidi toliko dugogodišnjih očevih kolega. Nakon završetka dodjele uprličena je i projekcija dokumentarnog filma Mustafe Mustafića Slike iz života BH filma koji je jedan od dobitnika ovogodišnjeg priznanja.

U nastavku vam kratkim biografijama predstavljamo sve dobitnike priznanja za lični doprinos razvoju bh. kinematografije:

Fahrudin Rizvanbegović

Prof. Dr. Fahrudin Rizvanbegović je rođen u Stocu gdje je radio kao direktor Gimnazije, radio je i kao dekan Pedagoške akademije u Mostaru, te profesor na filozofskom fakultetu u Sarajevu. U periodu od 1998. do 2001. godine obnašao je funkciju Ministra Kulture i sporta Federacije BiH u periodu pred stvaranje Fondacije za kinematografiju Sarajevo i sigurno je jedan od najzaslužnijih pojedinaca za njen nastanak. Doprinos koji je nastavno kroz svoje aktivnosti u ministarstvu Kulture i sporta dao u razvoju bh. kinematografije ostaju nemjerljive.

Gavrilo Grahovac

Gavrilo Grahovac rođeni je vojvođanin, ali svoj životni i radni vijek provodi u Sarajevu. Od diplome na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sredinom 60-tih radio je kao novinar, esejista i književni kritičar, te je vodio izdavačke kuće Svjetlost i Bosanska knjiga. U periodu od 2003. do 2011. obnašao je funkciju Ministra kulture i sporta Federacije BiH, te neizmjerno pomogao razvoju bh. filma i Fondacije za kinematografiju Sarajevo svojom istrajnošću i posvećenošću, te strašću prema filmskoj umjetnosti.

Mustafa Mustafić

Mustafa Mustafić rođen je u Sarajevu gdje je i završio Prvu sarajevsku gimnaziju, te je  nakon toga završio studije na AKFU u Zagrebu. Od 1965. radi kao profesionalni filmski snimatelj igranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova, te TV filmova i serija. U zaista bogatoj karijeri čiji je veći dio vremena proveo iza kamere kao direktor fotografije snimio je bezbroj igranih i dokumentarnih filmova, a u toku iste surađivao je i sa velikanima kao što je Orson Welles. Neki od filmova na kojima je radio su: Ovo Malo duše,  Kuduz, Remake, Go West i tako je ostavio svoj neizbrisivi trag na bh. kinematografiji. Predsjednik je Asocijacije snimatelja u BiH.

Jasmin Dodik – in memoriam

Kompletnu bh. filmsku zajednicu krajem oktobra potresla je informacija da nas je zauvijek napustio Jasnim Dodik. Bio je to istinski zaljubljenik u sedmu umjetnost koji je u proteklih 50 godina iz sjene širio filmsku kulturu prikazujući po cijeloj Bosni i Hercegovini ostvarenja iz domaće i svjetske produkcije pokretnom opremom sa filmskom trakom 35 mm. Dodik je svoj radni vijek proveo kao uposlenik Radiotelevizije Bosne i Hercegovine a na sebe preuzeo očuvanje filmske trake, idući i prikazujući filmove u malim kinima širom BiH.

Kroz bivšu Jugoslaviju Dodik je sakupljao i presnimavao stare filmove, a tokom rata u BiH odlazio je u Zagreb te donosio filmove kako bi ih prikazivao u opkoljenom Sarajevu. Publika je, kako je često isticao, bila željna kina. Trake sa filmovima svakako su nepraktične, teške za nositi i koštaju mnogo, ali to nije smetalo Dodiku da priušti to malo zadovoljstvo ljubiteljima sedme umjetnosti.

Jasmin Dodik ovjekovječen je i u sjajnom dokumentarnom filmu mladog bh. autora Benjamina Dizdarevića Rez koji je premijerno prikladno prikazan u okviru programa BH film Sarajevo film Festivala 2016.godine a koji upravo govori o njegovom životnom putu liku i djelu a trailer možete pogledati u nastavku:

Sulejman Soldin

Sulejman Soldin svoju je karijeru počeo na Televiziji Sarajevo. Davne 1970. godine pravi svoje prve korake u Bosna Filmu gdje radi na nizu proslavljenih bh. filmova. Neposredno prije rata dolazi na mjesto direktora Bosna Filma te je lično zaslužan sa spas kompletnog fundusa desetina igranih i stotine dokumentarnih filmova iz produkcije ove velike bh. filmske kuće. Poslije rata se vraća sa porodicom u Sarajevo iz Francuske i postaje vlasnik Bosna Filma što ostaje do današnjeg dana.

Ibrahim Žunić

U Gračanici i cijelom Tuzlanskom kantonu ime Ibrahima Žunića svi povezuju sa prikazivanjem filmova. Od 1970. godine radi kao kino-operater u Narodnom Univerzitetu u Gračanici sve do rata. Nakon rata već 1996. godine pokreće kino-prikazivanje u svom rodnom gradu u BKC Gračanica te igra bh. filmove i projekcije Sarajevo Film Festivala. U nastavnim godinama Žunić je svojom pokretnom opremom pokrivao filmskim projekcijama sve veće i manje gradove u Tuzlanskom kantonu i prikazivao sve bh. igrane filmove sa premijerama i ekipama do 2010. kada odlazi u zasluženu mirovinu.

Vlado Hlobil

Vlado Hlobil odrastao je u rodnoj Čapljini uz prikazivanje filmova gdje je njegov otac bio upravnik kina od 1947. godine u kinu Mogorjelo. Od 1983. godine počinje i sam raditi u kinu gdje radi do početka rata te odmah nakon 1996. godine ponovo pokreće prikazivanje filmova koje je u to vrijeme donosio iz susjednog Metkovića. U Čapljini, Mostaru i okolim gradovima radio je prikazivanje svih bh. i regionalnih filmskih naslova, a poznat je u krugovima prikazivača i distributera filmova kao čovjek koji ne poznaje riječ nemoguće. I danas vodi kino Mogorjelo.

Mato Miletić

Mato Miletić je školovani kino-operater koji je počeo svoj rad u Narodnom Univerzitetu Fojnica davne 1968. godine gdje živi i radi prikazujući hiljade filmskih naslova do početka rata. Nakon rata od 1996. godine organizuje prikazivanje filmskih projekcija u Hrvatskom domu u Kiseljaku gdje je do 2004. godine do odlaska u mirovinu organizovao projekcije svih velikih bh, regionalnih i svijetskih kino naslova. Zahvaljujući Mati Miletiću ljubitelji sedme umjetnosti u srednjoj Bosni ostali su u dodiru sa aktuelnim filmskim naslovima i uživali u projekcijama istih.

Aziz Arnautović

Aziz Arnautović je profesionalni scenski radnik koji se filmom bavi i film živi više od 30 godina. Radi kao scenski radnik, električar, a u nekoliko flimova pojavio se je i kao glumac. Radio je i na televizijskim projektima, te je u toku svoje profesionale karijere radio između ostalog i na bh. filmovima Snijeg, Cirkus Kolumbija i Djeca a jedan je od onih ljudi koji nisu eksponirani, a bez kojih proizvodnja filmova ne bi bila moguća.

Sejdalija i Safet Kutlovac

U bh. filmskim krugovima u posljednjih desetak godina ime Kutlovac je sinonim za filmsku rasvjetu. Braća Sejdalija i Safet Kutlovac slove, kako i u BiH tako i u regionu među najboljima u svom poslu filmske rasvjete i elektrike na filmskim setovima i redovno dobijaju pozive od svih vodećih bh. autora da rade na njihovim produkcijama. Bez dobrog svjetla nema ni dobre slike ni dobrog filmskog ostvarenja pa su tako braća Kutlovac stajali iza produkcija naslova Djeca, Smrt u Sarajevu, Snijeg, Cirkus Kolumbija, Muškarci ne plaču, Ostavljeni, Scream For Me Sarajevo i Koncetriši se, baba i tako dali svoj profesionalni doprinos bh. kinematografiji.

Upravni odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo odlučan je da ovo preraste u tradicionalnu aktivnost te da se od ove te svih nastavnih godina nastavi dodjela priznanja filmskim radnicima zaslužnim za razvoj bh. kinematografije.

Izvor: FKS