Piše: Lejla Panjeta
Kako izgleda partizanski film čija se radnja zbiva krajem 18. vijeka u Sjevenoj Americi? Kako se postižu patrotska osjećanja kroz film? Jedan od idealnih recepata ustanovio je The Petriot, film iz 2000 godine u režiji Roland Emmericha, reditelja poznatog po napetim akcionim scenama, bezizlaznim i apokaliptičnim pričama sa neizostavnom pobjedom dobrog i pravednog. Film The Patriot počinje idiličnom slikom južnjačke američke plantaže 18. vijeka u Južnoj Karolini. Amerika je još pod britanskom upravom. Glavnom liku, protivniku rata, nekada dobrom vojniku, trenutno je važna samo porodica i sedmoro djece koje izdržava. Vlasti i vlade ga ne interesuju, jer kako kaže: «Zašto bih mijenjao tiranina 3000 milja daleko za 3000 tiranina milju daleko.» Nesporno je da želi samostalnost američke nacije, ali mu je porodica na prvom mjestu. Napad na porodicu, u kojem mu gine jedan sin, pretvara ga u krvoločnu zvijer koja neće prezati ni pred čim da bi zaštitila i osvetila se, s ciljem provođenja PRAVDE i dovodjenja ISTINE na vidjelo. Ovaj model prati većina patriotskih filmova, a jednak je onom iz filma Patriot Games, a kada bi se «razvukao» na 150 epizoda bio bi u potpunosti kopija neke od latinoameričkih sapunica.
Patriota; režija: Roland Emmerich; uloge: Mel Gibson, Heath Ledger, Joely Richardson; 2000.
IMDb rejting: 7.1/10
Rotten Tomatoes rejting: 62%
Patriot Games, koje ovaploćuju ideju grčkog heroja, ima istu razvojnu liniju i motivaciju likova. Ovaj model jako je pogodan za propagandne poruke, jer predstavlja običnog čovjeka kojeg su «bogovi» odredili za HEROJA, čime on postaje spasitelj tj. «detektiv» u potrazi za pravdom, što će nakon brojnih prepreka rezultirati happyendom, te ukoliko je film patriotski – erupcijom patriotskih osjećanja. Evo kako se postižu ta osjećanja: Heroj ovog filma, boreći se za svoju i slobodu svoje porodice, postaje borac za slobodu svoje zemlje. Kako ga je sudbina postavila za heroja – antički junak postaje stvoritelj nove slobodne, demokratske Amerike. I ovaj heroj djeluje po principu tima, kao spasitelj svijeta. Važan propagandni element je zastava (jedna ista zastava), koja je korištena na sljedeći način u ključnim kadrovima dramaturški relevantnih scena:
- prvo pocijepana i podignuta iz blata
- ušivena u emotivnoj sceni u dvoplanu crnca i bijelca
- krvlju umrljana
- heroj je pronosi ispred vojnika pred bitku
- svog smrtnog neprijatelja napada kopljem zastave na kraju filma
Naš junak je, zapravo, nemilosrdni koljač koji je u nekoj dalekoj prošlosti, u bici kod Fort Wildernessa, komadao dijelove tijela svojih neprijatelja, ali sve to je nebitno jer njega vole cuke. Važan element u gradnji heroja je i njegov odnos sa životinjama, djecom i ženama. Naš koljač je nježan, plemenit, pravdoljubiv porodični čovjek koji će se izboriti za nezavisnost SAD-a, pa ga u tome neće spriječiti ni njegova djevojčica koja je progovorila prve riječi: «Tata, nemoj ići». Patriotizam je jači. Kraj filma zadovoljava osnovne motivacije u borbi za nezavisnost: osvetu i pravdu. Pomoć koju su Amerikancima u borbi protiv Engleza dali Francuzi, oslikana je motivacijom Francuza: «Gdje bih drugo imao priliku ubiti nekoliko Red Coatova» (Red Coat - kolokvijalni pogrdni naziv za britanske vojnike, koji su nosili crvene kapute). Dakle, Francuzi nisu tu iz ljubavi prema slobodi i Americi već iz osvete. Takođe se ne propušta prilika da se naglasi brutalnost Francuza u nekim prethodnim bitkama kroz replike glavnog junaka. Ipak, Amerikanci su sami izvojevali svoju slobodu. Bitka koju će povesti naš junak prva je u nizu poraza Engleza u borbi za nezavisnost SAD-a. Glavni antagonist, general Cornwalles, kaže: «Seljaci, pobunjenici, sve su promijenili», a Heroj, nakon stravičnih scena «krvi» na bojnim poljima, na kraju filma kaže: «Žrtve će moći ispuniti obećanje našoj novorođenoj naciji».
Film se završava idilom plantaže u kojoj se podiže nova kuća, kada crnac radeći zajedno sa bijelcima kaže: «Ako dobijemo rat, možemo napraviti novi svijet». I napraviše ga! Upravo svijet u kome će kasnije Ku Klux Klan da linčuje te iste crnce. Slični ratni filmovi, koji uključuju propagandu američkog patriotizma, američkog spasitelja i američkog osjećaja za pravdu, a na principu zadatog mitološkog neprijatelja, akcionog žanra temeljenog na osveti i borbi za slobodu (čitaj: „krvi do koljena“) i kič osjećaja patriotizma su: Pearl Harbor, Rules of Engagement, Black Hawk Down, We Were Soldiers, Tears of the Sun, Three Kings, Men of Honor, itd. Svi funkcionišu na principu mita američkih neprijatelja: indijanaca, britanaca, komunista, fašista, islamskih terorista, itd.
Analiza filma preuzeta iz poglavlja: „Primjeri funkcionisanja propagandnih poruka u pet žanrova - ratni, akcioni, triler, naučno-fantastični, drama“, knjige Potreba za smislom: Mit, manipulacija i film, Svjetlost, 2006.
Lejla Panjeta je vanredni profesor iz oblasti filmskih studija, vizuelnih komunikacija i ideologije na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Diplomirala je multimedijalnu režiju i žurnalistiku, magistrirala komunikologiju i doktorirala filmsku propagandu iz oblasti komunikacijskih nauka.
