Piše: Lejla Panjeta U augustu 2022. Američka filmska akademija objavila je standarde za reprezentaciju i inkluziju u filmskoj produkciji, distribuciji i filmskoj naraciji. Nezastupljenim grupama, kako su ih nazvali, potrebno je dati više prostora u filmskoj priči, ali i produkciji. Detaljan opis tih grupa dat je u tom dokumentu koji se može provjeriti na njihovoj zvaničnoj stranici.
Piše: Sead Vegara Reditelj je bio Stallone, a uz Davea Callahama potpisivao je i scenarij, te svakako nije imao namjeru da napravi remek-djelo sedme umjetnosti već ono što najbolje zna i umije, a to je adrenalinom nabijena akcija. Zaplet je bio predvidiv, karakteri i scenarij loši, sve sami klišej do klišeja, sve skupa “toliko loše da mora biti dobro“. Svakako, to nije bila umjetnost i činjenica da Stallone nije shvaćao sebe ozbiljno davala je filmu šarm i prednost da bude zabavan.
Piše: Sead Vegara Opet, ostaje vječito pitanje: “Knjiga ili film?“ Ono na čemu Kennethu Branaghu zaista treba odati počast, jeste činjenica da je sa svakom adaptacijom uspio u namjeri da snimi izvanredno atmosferično ostvarenje. I činjenica da vas nakon odgledanih filmova jednostavno povuče da pronađete knjige Agathe Christie, te se upustite u jedno od najljepših i najmagičnijih iskustava koje sebi možete bez puno brige priuštiti. A to je čitanje!
Piše: Lejla Panjeta Le Prince je saobraćao na relaciji Amerika, Francuska, Njemačka i Engleska. Brat Albert mu je živio u Dijonu u Fracuskoj, kome je išao u posjetu u jesen 1890. godine. Dvije godine nakon što je izumio kameru i projektor. Iz Dijona je trebao doći vozom u Pariz, a odatle natrag porodici u New York, gdje su tada živjeli Le Princeovi. Međutim, nikada nije stigao u Ameriku.
Piše: Lejla Panjeta Prvu kameru sa šesnaest leća patentirao je u SAD-u i u Francuskoj u 1886. godini Louis Le Prince. Kamera sa jednim objektivom patentirana je 1888. godine u Velikoj Britaniji, a projektor sa jednom lećom godinu dana kasnije napravljen je u Leedsu, ali nije zvanično patentiran.
Ceremonijom dodjele nagrada i projekcijom filma Istražitelj Viktora Portela u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu završen je 6. Međunarodni festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC).
Piše: Sead Vegara Koliko god potresnu priču priča rediteljski trojac o Sajidovom bijegu iz Afganistana i putu ka Evropi i potragom za boljim životom, toliko je ovaj film iz Takmičarske selekcije 6. AJB DOC-a različit od ostvarenja Sedma republika reditelja Nebojše Grabeža prikazanog u okviru programa Specijalnih projekcija.
Piše: Duško Dimitrovski (specijalno za Fimofil iz Venecije) Iako nije bila zastupljena sa novim ostvarenjima svojih reditelja u glavnim takmičarskim programima, na upravo završenom jubilarnom 80. Venice Film Festivalu, inače najstarijoj smotri sedme umjetnosti u svijetu, bosanskohercegovačka kinematografija, što se sa pravom može konstatovati, bila je dosta uspješno prezentovana.
Šesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će biti održano od 8. do 12. septembra u Sarajevu, publici donosi 24 dokumentarna ostvarenja koja će biti predstavljena u četiri programske selekcije.
Razgovarao: Sead Vegara Goran Kulenović, reditelj iz Hrvatske, po drugi put na Sarajevo Film Festivalu, ovoga puta ima film u programu, Smrt djevojčice sa žigicama. Riječ je o krimiću koji pomalo podsjeća na Twin Peaks Davida Lyncha, a sam reditelj kaže da mu laska to poređenje.
