Piše: Lejla Panjeta
Asteroid veličine Teksasa prijeti da udari u Zemlju i za 18 dana izazove nastanak ledenog doba. Spas svijetu obezbijediće NASA sa svojom tehnologijom, no potpuno nespremna za ove situacije u pomoć poziva običnog Amerikanca – World's Best Driler (najbolji bušač tla na svijetu koji radi na naftnoj platformi). Bušač će spasiti svijet, ali samo uz pomoć svog tima.
Armageddon; režija: Michael Bay; uloge: Bruce Willis, Ben Affleck, Liv Tyler, Billy Bob Thornton; 1998.
IMDb rejting: 6.6/10
Rottne Tomatoes rejting: 38%
Film Armageddon, prethodnica sada popularnog žanra kao kobinacija naučno-fantastično-akcijskog trilera sa apokaliptičnim zapletom, na odličan način pokazuje kako funkcioniše propaganda straha od nepoznatog. Radi se o porukama ugroženosti koja dolazi iz svemira, sa zajedničkim znakovno-narativnim elementima:
- Global Killer (Globalni ubica)
- End of Mankind (Kraj čovječanstva)
- Nothing Will Survive (Ništa neće opstati; preživjeti)
Heroj ovog filma kaže: «I'm only the best couse I work with the best» («Ja sam najbolji samo zato što radim sa najboljima»). Samo uz pomoć tima i američkog timskog duha moguće je spasiti planetu od sigurnog smaka svijeta, kojim prijeti asterod na svojoj orbiti ka Zemlji. Ovaj američki tim sačinjen je od tipskih karaktera: kauboja, crnca, debelog čovjeka, alkoholičara, fizičkog radnika i kockara. Šest milijardi ljudi na Zemlji ovisi od ovog američkog tima koji treba da napravi rupu u asteroidu, postavi atomsku bombu i detonira je prije udara u Zemlju, kako bi se ovaj raspao na dva dijela i zaobišao planetu. Spremanje spasitelja Zemlje cijeli svijet budno gleda: Bliski istok, Daleki istok, Rusija, Evropa, itd. Na vijestima se kaže da je prvi put u istoriji čovjek razvio tehnologiju koja će spriječiti njegovo izumiranje. Analizom ove poruke zaključuje se sljedeće:
- taj čovjek je Amerikanac;
- najnaprednija tehnologija je u Americi;
- istoriju piše Amerika.
Raketa američkih timova pod nazivima Freedom i Independance (Sloboda i Nezavisnost), lansirana je dok se u sceni pojavljuju kadrovi neizbježne američke zastave. Prilikom spajanja na nekoj svemirskoj stanici, radi uzimanja goriva, odvija se susret sa Rusom u sljedećoj karakternoj stereotipiji:
- Rus je pijan,
- Rus ima majicu sa zvijezdom (crvenom),
- Rus nosi šubaru,
- Rus ima akcent,
- Rus čuva sliku strica koji gradi bombe za uništenje New Yorka i Washingtona.
Na svemirskoj stanici dešava se havarija u kojoj Amerikanci spašavaju i Rusa i vode ga sa sobom u misiju. Budući da nakon slijetanja na asteroid misija ne ide po planu, jedan od astronauta moraće ostati i detonirati bombu. Naš heroj, američki bušač, dobrovoljno odlučuje da žrtvuje svoj život kako bi spasio čovječanstvo. Svijet je spašen zahvaljujući požrtvovanosti i predanosti individualizmu unutar jakog tima, tj. zahvaljujući Amerikancu. Isti obrazac spašavanja svijeta vidljiv je u filmovima katastrofe Independence Day, Space Cowboys, Deep Impact, The Day After Tomorrow, Volcano, Twister, Storm, Core, itd. u kojima su svijet i Amerika napadnuti iz svemira od strašnih čudovišta – vanzemaljaca ili meteora ili prirodnih sila kakve su voda, vatra, vjetar i slično. U filmu Independace Day vanzemaljci bestijalno uništavaju sve simbole SAD-a, a time i simbole slobodnog društva na Zemlji. Patriotskim nabojem američki heroji (po rasnom ključu) oslobodiće cijelu Zemlju od terorista iz svemira.
Analiza filma preuzeta iz poglavlja: „Primjeri funkcionisanja propagandnih poruka u pet žanrova - ratni, akcioni, triler, naučno-fantastični, drama“, knjige Potreba za smislom: Mit, manipulacija i film, Svjetlost, 2006.
Lejla Panjeta je vanredni profesor iz oblasti filmskih studija, vizuelnih komunikacija i ideologije na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Diplomirala je multimedijalnu režiju i žurnalistiku, magistrirala komunikologiju i doktorirala filmsku propagandu iz oblasti komunikacijskih nauka.
