Piše: Sead Vegara Od 1. januara 2014. kada je startao sa radom Filmofil je polako, ali sigurno, gradio reputaciju ozbiljnog filmskog portala. A kao takav pokazao se kroz saradnju sa istaknutim filmskim profesionalcima, ljudima iz branše, od kojih su se najviše istakli prof. dr. Lejla Panjeta, filmolog Vesko Kadić, filmski kritičar Duško Dimitrovski, te (po)najbolji filmski kritičar u BiH, Mirza Skenderagić.
Piše: Vesko Kadić Za pretpostaviti je da se bh. animirani i lutka film pojavio nakon vidljivog uspjeha “Zagrebačke škole crtanog filma“ u svijetu animacije, kao što je evidentno da su neki bh. animatori usavrševanje i saznanja dobijali prilikom odlaska u Zagreb, na tzv. kurseve animacje. Kao što se dešavalo i u ranim uracima bh. dokumentarista koji su se, u većini slučajeva, okušali i na reklamnom i propagandnom filmu, i bh. animacija svoj pohod započinje na tzv. naručenom filmu.
Piše: Vesko Kadić Prve dodire s filmskom kamerom, po evidentiranoj statistici, Bakir Tanović ima u reklamnom filmu Tkanina (1953), kojeg režira Nikola Đurđević, autor nekoliko manje važnih filmova i koji će se kasnije isključivo baviti radom kao asistent režije na igranom filmu. Tanović će, poslije kao snimatelj, u svojoj biografiji imati oko petnaestak filmova, onih manje značajnih, kao i onih koji se mogu evidentirati kao uspjela djela.
Bez mnogo pompe, glamura i šepurenja filmskih zvjezdica, samo uz prigodan vatromet, Festival je trebao da otvori film Ahmeda Imamovića “Umri prije smrti“, ali je zbog pomjeranja programa SFF-a i nemogućnosti da barem dio ekipe ovoga filma dođe u Bihać, projekcija filma pomjerena za treći festivalski dan, zamijenivši se s filmom “Escort“ redatelja Lukasa Nole
Piše: Vesko Kadić Uoći otvaranja ovogodišnjeg SFF-a iskrenim ljubiteljima filmske umjetnosti nudimo kratak pogled na šezdesete godine prošlog stoljeća kada je europski film u traganju za novim mogućnostima filmskog izraza otkrio autore čiji su se principi filmskog jezika bazirali na estetskim kanonima kao najuzvišenijim normativima filmske vrijednosti.
Piše: Vesko Kadić Jedan od prvih sarajevskih kinoamatera u sjeni, što će reći da je vlastite filmove kao i filmove drugih radio iz drugog plana, bio je Zlatko Lavanić. Njegovi amaterski filmovi nagrađivani su na brojnim republičkim festivalima, a bio je jadan od osnivača filmskog časopisa Sineast. Studirao je Građevinski fakultet, ali kao i većina drugih redatelja svoj izbor posvećuje filmskoj režiji, a na profesionalni film dolazi 1966. godine, kada nešto kasnije karijeru počinje kao asistent, a potom pomoćnik režije na igranom filmu, i to uglavnom kod redatelja koji su se bavili suvremenim (Glineni golub, Ram za sliku moje drage, Moja strana svijeta) i ratnim temama (Valter brani Sarajevo, Doktor Mladen).
Razgovarao: Sead Vegara Vesko Kadić bio je prvi direktor novoosnovane Kinoteke BiH (1994–2002.), a prije proteklog rata bavio se filmskom kritikom i teorijom, što je nastavio i dalje u saradnji sa dnevnom novinom Oslobođenje i filmskim portalom Filmofil.ba. Godine 2021. objavljuje rukopis “Ivica Matić, knjiga o njemu“, te piše scenarije. Kadić govori o Kinoteci BiH i odnosu vlasti prema toj instituciji od značaja za bh. kinematografiju.
Piše: Vesko Kadić Kao što je evidentirano djelovanje autora kratkog metra koji nisu snimili ni jedan cjelovečernji igrani film (S. Mrkonjić, M. Fehimović, P. Ljubojev, V. Balvanović i V. Stojanović), činjenica je da su postojali redatelji koji su snimali i jedan i drugi filmski rod, ali daleko u manjem broju u odnosu na njihove kolege-dokumentariste. Jedan od prvih redatelja koji je snimao i prve bh. dokumentarne filmove, kao što je snimio i igrani film Crni biseri, isključivo s domaćim filmskim kadrom, bio je Svetomir-Toma Janić.
U prostorijama Kinoteke u Alipašinoj ulici obilježen je jubilej 60 godina Kinoteke BiH.
Piše: Vesko Kadić Stvaralaštvo Balvanovića, naročito njegovi rani dokumentarni filmovi, moguće je tumačiti u neminovnom razvoju autora koji je sigurno imao na umu krajnji cilj: igrani film. Stoga i ne čudi što su mu prvi filmovi bili “vježbe“ za prelaz iz filmova stvarnosti u filmove fikcije, što će biti dokaz kad realizira dva kratka filma Dječak i konj i Koncert za klupu i orkestar.
