Vesko Kadić

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 9

Piše: Vesko Kadić Za pretpostaviti je da se bh. animirani i lutka film pojavio nakon vidljivog uspjeha “Zagrebačke škole crtanog filma“ u svijetu animacije, kao što je evidentno da su neki bh. animatori usavrševanje i saznanja dobijali prilikom odlaska u Zagreb, na tzv. kurseve animacje. Kao što se dešavalo i u ranim uracima bh. dokumentarista koji su se, u većini slučajeva, okušali i na reklamnom i propagandnom filmu, i bh. animacija svoj pohod započinje na tzv. naručenom filmu. 

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 8

Piše: Vesko Kadić Prve dodire s filmskom kamerom, po evidentiranoj statistici, Bakir Tanović ima u reklamnom filmu Tkanina (1953), kojeg režira Nikola Đurđević, autor nekoliko manje važnih filmova i koji će se kasnije isključivo baviti radom kao asistent režije na igranom filmu. Tanović  će, poslije  kao snimatelj, u svojoj biografiji imati oko petnaestak filmova, onih manje značajnih, kao i onih koji se mogu evidentirati kao uspjela djela.

5. Bihać Avantura Film Festival: Bihaćko filmsko ljeto

Bez mnogo pompe, glamura i šepurenja filmskih zvjezdica, samo uz prigodan vatromet,  Festival je trebao da otvori film Ahmeda Imamovića “Umri prije smrti“, ali je zbog pomjeranja programa SFF-a i nemogućnosti da barem dio ekipe ovoga filma dođe u Bihać, projekcija filma pomjerena za treći festivalski dan, zamijenivši se s filmom “Escort“ redatelja Lukasa Nole

Estetske vrijednosti u filmskoj umjetnosti

Piše: Vesko Kadić Uoći otvaranja ovogodišnjeg SFF-a iskrenim ljubiteljima filmske umjetnosti nudimo kratak pogled na šezdesete godine prošlog stoljeća kada je europski film u traganju za novim mogućnostima filmskog izraza otkrio autore čiji su se principi filmskog jezika bazirali na estetskim kanonima kao najuzvišenijim normativima filmske vrijednosti.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 7

Piše: Vesko Kadić Jedan od prvih sarajevskih kinoamatera u sjeni, što će reći da je vlastite filmove kao i filmove drugih radio iz drugog plana, bio je Zlatko Lavanić. Njegovi amaterski filmovi nagrađivani su na brojnim republičkim festivalima, a bio je jadan od osnivača filmskog časopisa Sineast. Studirao je Građevinski fakultet, ali kao i većina drugih redatelja svoj izbor posvećuje filmskoj režiji, a na profesionalni film dolazi 1966. godine, kada nešto kasnije karijeru počinje  kao asistent, a potom pomoćnik režije na igranom filmu, i to uglavnom kod redatelja koji su se bavili suvremenim (Glineni golub, Ram za sliku moje drage, Moja strana svijeta) i ratnim temama (Valter brani Sarajevo, Doktor Mladen).

Vesko Kadić: Pisanjem prenosim ljubav prema filmu

Razgovarao: Sead Vegara Vesko Kadić bio je prvi direktor novoosnovane Kinoteke BiH (1994–2002.), a prije proteklog rata bavio se filmskom kritikom i teorijom, što je nastavio i dalje u saradnji sa dnevnom novinom Oslobođenje i filmskim portalom Filmofil.ba. Godine 2021. objavljuje rukopis “Ivica Matić, knjiga o njemu“, te piše scenarije. Kadić govori o Kinoteci BiH i odnosu vlasti prema toj instituciji od značaja za bh. kinematografiju.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 6

Piše: Vesko Kadić Kao što je evidentirano djelovanje autora kratkog metra koji nisu snimili ni jedan cjelovečernji igrani film (S. Mrkonjić, M. Fehimović, P. Ljubojev, V. Balvanović i V. Stojanović), činjenica je da su postojali redatelji koji su snimali i jedan i drugi filmski rod, ali daleko u manjem broju u odnosu na njihove kolege-dokumentariste. Jedan od prvih redatelja koji je snimao i prve bh. dokumentarne filmove, kao što je snimio i igrani film Crni biseri, isključivo s domaćim filmskim kadrom, bio je Svetomir-Toma Janić.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 5

Piše: Vesko Kadić Stvaralaštvo Balvanovića, naročito njegovi rani dokumentarni filmovi, moguće je tumačiti u neminovnom razvoju autora koji je sigurno imao na umu krajnji cilj: igrani film. Stoga i ne čudi što su mu prvi filmovi bili “vježbe“ za prelaz iz filmova stvarnosti u filmove fikcije, što će biti dokaz kad realizira dva kratka filma Dječak i konj i Koncert za klupu i orkestar.

Mit totalnog filma, vol. 2

Piše: Vesko Kadić U ovom uratku suočili smo se s dva stava kada je u pitanju totalni film: 1. “bazenovski“ koji pod ovom paradigmom smatra da on treba da da potpunu iluziju života, 2. “antibazenovski“ koji ima drugi princip: iluzija da, ali kao negiranje sličnosti s realnim, tj. stvarnim svijetom. Film kao sinteza ostalih umjetnosti svoj medij gradi na trima ravnima: pokretnoj slici, govornoj riječi i glazbenom tonu.