Filmofil@Kinoteka BiH: Horoskop
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Piše: Midhat Ajanović Ajan Posebno mjesto u generaciji koja je revitalizirala američki film pripada Martinu Scorceseu (New York, 1942), čovjeku koji će, slično Coppoli, ispražnjenu holivudsku ambalažu ispuniti autentičnim sadržajem: kombinacijom italo-američke duše, američkog mita i iskustva prethodnih četrdeset godina, ne samo američke, filmske povijesti.
Piše: Vesko Kadić Primjer takvog realističkog modela, jednog standardnog izraza je animirani lutka–film Ne diži nos. No već u animiranom filmu Izlog, pojavljuje se jedna nova vrsta lutka–filma, u kome je vidljiva stilizacija kao model kojem su se služili i tadašnji veoma uspješni autori “Zagrebačke škole crtanog filma“. (Zanimljivo bi bilo daljnje poređenje zagrebačkih animatora s radom autora u studiju Walta Disneyja: skokovita, redukovana u odnosu na prirodnu, narativnu animaciju.)
Piše: Midhat Ajanović Ajan Znam za barem deset filmskih verzija revolveraškog obračuna kod O.K. Corala, a čitao sam i masu stripova, romana, feljtona o tih najpoznatijih trideset sekundi u američkoj historiji. Sve mi je to izlapilo iz pamćenju, sve osim Fordove romantične vizije tog događaja u filmu Moja draga Clementine.
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Piše: Vesko Kadić Biti redatelj animiranog filma, pitanje je biti uopće redatelj koji ima zadatak da realizira određeno djelo. Svaki rod u kratkometražnom filmu zahtijeva da redatelj posjeduje određeni osjećaj, sluh, ljubav prema odabranom događaju koji pripada određenom žanru radnje. Kao i u kratkom igranom ili, recimo, dokumentarnom filmu, i redatelj animiranog filma surađuje s snimateljem, toncem, scenografom, s tim da u rodu animacije postoje nova zanimanja kao što su: glavni crtač, fazer, kolorist, crtač pozadina, itd.
Piše: Saša Džino Desila se čudna stvar, kako opisuje likove i kako se kreće radnja, sve mi nekako poznato i postaje poznatije dok mi ne izroni lice glumca i spajam ga s likom. Dijalog i izgovorene riječi mozak mi dovršava i sjećanja iz magle izlaze kao da sam jučer gledao film. Brzo mi je bilo jasno koliko je film scenaristički sličan, odnosno skoro identičan Ćopićevoj izvornoj priči.
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Piše: Vesko Kadić U emisiji Federalne televizije Animacija u BiH, Hadžismajlović navodi da se poslužio malim lukavstvom, ponudivši se da napiše scenarij za film Ne diži nos, što je, ustvari, bio ulazak na mala vrata bh. animacije, te da bi spregu scenarista–redatelj iskoristio u realizaciji još dva animirana filma. Ako su prva dva njegova scenarija bila čista klasika, kada je u pitanju shema filmske priče, ni realizacija nije imala neke veće ambicije, što se ne bi moglo reći za treći animirani filma Nokturno koji je likovni izraz imao na temeljima razvoja grafičke produkcije u BiH.
Piše: Edin Čusto Pozivajući se na izjavu zaposlenice Emerika Bluma u dokumentarcu, o tome šta bi Blum uradio da danas ustane iz mrtvih i vidi šta se desilo njegovom voljenom Energoinvestu, a čiju sam izjavu malo izmjenio: Da drug Blum danas ustane iz mrtvih i vidi stanje bh. kinematografije, sve bi nas pobio.