Filmofil@Kinoteka BiH: Polenov prah
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Kinematografski ovisnik
Moji filmovi: ”Divlje jagode”
Piše: Midhat Ajanović Ajan Ingmar Bergman, to je više od četrdeset filmova (među kojima remek-djela poput Sedmog pečata, Izvora djevičanstva, Krici i šaputanja, Persona…) za koje je uglavnom sam pisao scenarije, tri Oscara za strani film, desetine glavnih nagrada u Cannesu, Veneciji, Berlinu, stotinjak teatarskih i dvadesetak televizijskih režija, autentičan opus dokumentarnih filmova i filmske književnosti – sličnu pojavu filmska, i ne samo filmska, historija teško da je zabilježila.
Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 10
Piše: Vesko Kadić Begović je bio skoro na pragu razočarenja, što ga cijenjeni mentori nisu shvatili, a onda je donio odluku života: raditi onako kako je zamislio, bez obzira na kritike i skeptičke misli drugih. Nije samo Begović vjerovao u sebe i ono što radi. Potvrda je ubrzo došla s Festivala kratkog metra u Beogradu 1985, kada je, bukvalno, dvorana Doma sindikata gdje se održavao festival eksplodirala, nakon projekcije animiranog filma EKG.
Moji filmovi: “Brazil“
Piše: Midhat Ajanović Ajan Brazil je zapravo najbolja ekranizacija kultne knjige Georgea Orwella 1984 koju Gilliam, da bi imao što slobodniji odnos prema materiji, namjerno nije pročitao nego se oslonio na ono što je o knjizi čuo. Film se trebao zvati 1984 i po kao posveta Fellinijevom filmu 8 i po, ali je prevladao naziv Brazil kako se zvao stari šlager koji opisuje čežnju Amerikanaca da zbrišu iz svoje betonske džungle negdje na jug gdje još ima sunca, zelenila i slobode.
Filmofil@Kinoteka BiH: Valter brani Sarajevo
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Moji filmovi: “Sinova soba“
Piše: Midhat Ajanović Ajan Dobivši zasluženo Palmu za ovaj sjajan film, autor filma Nanni Moretti je slučajno dobio masovnu publiku kakvoj se nije mogao ni nadati, mada ne vjerujem da mu je do toga bilo previše stalo. Masovna konzumacija banalizira umjetničko djelo, čak i kad ono samo nimalo nije banalno, pretvori ga u prostitutku čije su sve tajne razotkrivene i ono se, djelo, na koncu ofuca kao iznošene pantole od sameta. Većina se umjetnika stoga u izboru između kvaliteta i visokih tiraža opredjeljuju za ovo prvo makar to značilo da će se njihovo djelo gledati ili čitati samo slučajno.
Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 9
Piše: Vesko Kadić Ajanovićev prvi kontakt s animiranim filmom desio se, kao i kod drugih stvaratelja ne samo njegove generacije, preko kino-projekcija, tj. animiranog filma. No njegov još jedan adut bio je strip iz kojeg je dosta naučio (sličnost s animacijom!), što će mu, kasnije, poslužiti na cjelokupnom radu na animiranom filmu. Za emisiju “Animacija u BiH“, Ajanović kaže da su se u njegovo vrijeme, prije igranog filma, prikazivali crtani filmovi, a jedan od omiljenih junaka, među mlađom publikom, bio je čuveni par Tom i Jerry.
Moji filmovi: “Prozor u dvorište“
Piše: Midhat Ajanović Ajan Hitchcockova genijalnost sadržana je u njegovom smislu za detalje i sposobnosti da ih upotrijebi kao osnovne jedinice, slova i riječi vizuelnog jezika koji je kao sredstva izražavanja ljudskog bića za cijelu jednu evolutivnu etapu stariji od pisanja i govorenja. To je čovjek koji je radikalno insistirao da je jezik slike dublji i obuhvatniji od jezika riječi. Slika kazuje istinu, riječi najčešće znače laži.
Filmofil@Kinoteka BiH: Most
Filmski portal Filmofil i Kinoteka BiH jednom mjesečno predstavljaju po dva plakata bh. filmova nastalih u periodu od 1951. do 2012.
Moji filmovi: “Akira“
Piše: Midhat Ajanović Ajan Šarm i vizualna snaga Akire prvenstveno leže u minuciozno detaljnim krupnim kadrovima, hiperrealističnim pozadinama i realističnoj animaciji prikazanoj u vrtoglavom tempu i s brzom dinamikom. Otomo nije samo oblikovao svoj grafički stil oslanjajući se na japansku tradiciju već je također crpio inspiraciju iz Jeana Moebiusa Girauda i drugih europskih autora stripa, ponekad im odajući počast kratkim referencama.
