Razgovarala: Maja Abadžija Film Kada dan nije imao ime, za koji je scenarij napisala Elma Tataragić, uvršten je u selekciju eminentnog filmskog festivala Berlinale, gdje će doživjeti i premijeru. To je priča zasnovana na istinitom događaju - ubistvu grupe tinejdžera u blizini Skoplja, koja teži kroz traumu sagledati sve nedaće frustriranog tranzicijskog društva koje guta mlade živote. Radosna vijest da je njen film uvršten u selekciju festivala A kategorije scenaristicu Tataragić, kako je za Oslobođenje rekla, čini izuzetno sretnom.

Sretna sam i kao scenaristica, ali i kao bh. autorica zato što prilika da radimo svoj posao u našoj državi baš i nema previše. Za bh. kinematografiju to znači da će i ove godine biti prisutna na festivalu u Berlinu kroz svoje autore. Lijepo je nakon nekoliko godina rada dobiti priznanje i biti uvršten u jedan ovako značajan festival, kaže Tataragić.

Režiju filma snimanog u Makedoniji potpisuje Teona Mitevska koja je i koautorica scenarija.

Teonu poznajem od 2001. godine, kada je došla da predstavi kratki film “VETA” na Sarajevo Film Festivalu zajedno sa producenticom i glumicom Labinom Mitevskom. Godinama smo tražile priliku da nešto počnemo zajedno da radimo i ta prilika se dogodila 2012. na filmskom festivalu u Bitoli, gdje sam držala scenarističku radionicu, priča Tataragić. Film je zasnovan na istinitom događaju koji je u to vrijeme potresao Makedoniju, a Mitevska je predložila da se pretvori u scenarij. Tako je počela jedna zaista prekrasna saradnja i u profesionalnom i u ličnom smislu. Sam film inspiriran je događajem iz aprila 2012. godine, kada su u blizini Skoplja na jednom jezeru pronađena tijela ubijenih tinejdžera. Film je, naravno, potpuna fikcija i govori o jednoj grupi tinejdžera i jednom njihovom danu. Kroz taj dan vidimo sociološki i kulturološki procjep u kojem odrastaju današnje generacije, pojasnila je Tataragić.

Dvojac Tataragić - Mitevska priprema i projekat Bog postoji i zove se Petrunija, podržan i od domaće Fondacije za kinematografiju.

Film je također inspirisan istinitim događajem i relativno smo brzo uspjele finalizirati scenarij i dobiti sredstva za preprodukciju i produkciju. Projekat je prošle godine bio predstavljen na tri filmska marketa: na Paris Project, CineLinku Sarajevo Film Festivala, gdje je osvojio Eurimages nagradu za razvoj, te na marketu prestižnog Venecijanskog filmskog festivala. Snimanje je zakazano za oktobar ove godine, također u Makedoniji. Za ovim se scenarijem zaista diže dobra prašina, pohvalila se Tataragić.

A na scenariju za film Šavovi, u režiji Miroslava Terzića, Tataragić radi već četiri godine. Otkrila nam je da je u filmu riječ o zloglasnom slučaju takozvanih “ukradenih beba” u Srbiji, ali i u drugim državama bivše Jugoslavije, uključujući i BiH.

Projekat je za sada u fazi finansiranja. Potvrđena su sredstva od Filmskog centra Srbije, te iz Slovenije, a nadamo se da će i naša zemlja biti jedan od koproducenata. Mislim da se radi o vrlo važnoj priči koja treba da vidi svjetlo dana, dodaje. U filmskoj industriji, a naročito holivudskoj, sve se češće govori o nedovoljnom prisustva autorica. Razmatraju se stereotipne uloge pisane za glumice, ističe se kako rediteljice i scenaristice rjeđe od muških kolega dobijaju šansu da vizije provedu u djelo. Bh. kinematografija se, pak, može podičiti visokim rezultatima autorica kao što su Aida Begić i Jasmila Žbanić.

Da li je film u BiH “muškog roda”? Tataragić se ne slaže.

Zaista imamo veliku prednost u odnosu na brojne evropske države po učešću scenaristica, rediteljica, producentica u filmskoj produkciji. Osim navedenih, tu su Ines Tanović, Amra Bakšić-Čamo, Tina Šmalcelj, Nejra Latić-Hulusić, Sabrina Begović, Elma Islamović, Melina Alagić, Una Gunjak i mnoge druge. Fenomen smo koji se uvijek potcrtava kada se radi o rodnoj jednakosti, ističe Tataragić i napominje kako je daleko važnije pitanje uslova u kojima filmski autor radi: “Ono što svima nama treba je bolje finansiranje, televizija koja proizvodi sadržaj, odnosno - uslovi za rad. Sada se praktično filmska industrija svela na puki entuzijazam i lično zalaganje. Pitanje filmske umjetnosti se mora sistemski riješiti”.

Sarajevo Film Festival, čija je dugogodišnja selektorica za takmičarski program i Elma Tataragić, svakako je u središtu bh. filmskog života. Ali, nemoguće je ne upitati: kako film živi u BiH kada se crveni tepih povuče?

Bez zakona o audio-vizualnoj djelatnosti teško da ćemo napredovati, mišljenja je ona. “Sa SFF-om, aktivnostima Udruženja filmskih radnika po pitanju promocije bh. filma, i drugima, imamo dobru bazu, ali sistemsko rješavanje kinematografije je nužno. Sve države bivše Jugoslavije su u nekoliko proteklih godina sistemski pristupile rješavanju audio-vizualne djelatnosti, a sada jedino mi zaostajemo. Srećom, filmska zajednica je izuzetno informisana i aktivna po ovim pitanjima i svi skupa znamo koji su nam prioriteti i ciljevi. Samo sa nekoliko dobrih poteza mi bismo davali puno više i bili bismo konkurentniji na tržištu koje je izuzetno dinamično, objasnila je Tataragić, koja je, također, profesorica na predmetu Scenarij na Akademiji scenskih umjetnosti. U radu sa studentima, kaže, uživa.

To me uvijek tjera da dalje učim, da napredujem, da sam u toku svega što se događa i da ostanem mlada i znatiželjna. Imamo razloga da ulažemo u njih, jer se među njima nalaze novi filmski talenti, zaključuje Tataragić.