Češka “Ekstaza“: Prvi erotski film u historiji kinematografije

Češka “Ekstaza“: Prvi erotski film u historiji kinematografije

Piše: Mirza Skenderagić

Opšte je poznato da je češka kinematografija jedna od najvažnijih u Evopi, te da je oduvijek doprinosila razvoju filma kao umjetnosti. Ovdje se prije svega misli na industrijski segment kinematografije, s obzirom da je  u Čehoslovačkoj oformljen studio Barandov u Pragu koji je u međuvremenu postao najopremljeniji produkcijski centar u Evropi, te obrazovni program u vidu jedne od najvažnijih svjetskih filmskih škola, Akademije dramskih umjetnosti (FAMU). Ipak, pored spomenutog, češka kinematografija je razvoju filmske umjetnosti u mnogome doprinijela i kroz svoje filmove sa autentičnom životnošću, društvenom angažovanošću te nacionalnom osvještenošću, dok se negdje između za prevlast bore čovjekovo prokletstvo i vječita potreba za ljubavlju. Ostvarenje koje apsolutno potvrđuje inovativnost i intrigantnost češkog filma jeste Ekstaza (Ekstase) režisera Gustava Machatyja koji će s ovim naslovom Češkoj priskrbiti prvu nagradu iz Venecije, tada najvažnijeg filmskog festivala u Evropi.

Ekstase; režija: Gustav Machatý; scenarij: G. Machatý, František Horký (prema priči Vítězslava Nezvala); uloge: Hedy Kiesler, Aribert Mog, Zvonimir Rogoz, Leopold Kramer; 1933.

IMDb rejting: 6.8/10

Rotten Tomatoes rejting: 67%

Naime, riječ je o čehoslovačkom crno-bijelom naslovu iz 1933. godine, koji se, zbog antologijskih scena u kojima glavna glumica Hedy Kiesler (umjetničko Lamarr) pliva naga te simulira orgazam, smatra prvim erotskim ostvarenjem u historiji filma.

Dakle, radnja filma je fokusirana na glavnu protagonistikinju Evu (Hedy Lamarr) koja se, nezadovoljna brakom sa starijim, spolno neaktivnim Emileom (Zvonimir Rogoz), predaje strasti sa snažnim mladićem Adamom (Aribert Mog). Istovremeno, grad mijenja za selo, te svoju seksualnost sjedinjuje sa neobuzdanošću prirode i svoje istinsko ispunjenje pronalazi u posmatranju životinja i kontatku sa seljanima koji pucaju od snage i zdravlja. Čin vođenja ljubavi režiser kreira prikazujući samo lica glumaca, a uz pomoć sugestivne montaže, te sa vještom manipullacijom ritma i naravno tretirajući tjelesnost kao izražajno glumačko sredstvo. Svoj vizuelno iznimno zanimljiv stil, Gustav Machaty gradi pod snažnim utjecajem sovjetskog filma te pojedinih nijemih njemačkih naslova, ali s ipak, znatno manjom ulogom zvuka u razvoju narativa i odnosa među likovima. Na ovaj način, on težište prebacuje na samu vizuelnost i sliku koja u slučaju Ekstaze „govori više od hiljadu riječi“. Film je momentalno bio zabranjem u Evropi, a prvi put je prikazan 24. decembra 1940. u SAD-u.

Zbog zabrane i cenzure, Ekstaza je nakon premijere zaživjela u nekoliko verzija, s recimo „ublaženim“ Evinim orgazmom i manje vidljivom Evinom golotinjom, ali i promjenama u samoj fabuli kao što je npr. dodavanje razvoda Evina braka prije nego li se ona upusti u seksualnu vezu sa Adamom.

Također, osim međunarodne senzacije i potvrde režiserske genijalnosti Gustava Machatyja koji će se izdvojiti kao autor sklon seksualno provokativnim temama (Erotikon, 1929), ovo ostvarenje će stvoriti i jednu od prvih ženskih glumačkih zvijezda, Hedy Lamarr kojoj će i jugoslavenska kinematografija posvetiti kadar u filmu Maratonci trče počasni krug (1981) u kojem Đenka imitira njeno „nago kupanje“. Ekstaza će poslije postati jedan od najreprezentativnijih primjera na izložbi Zabranjeno! – cenzura filma u Evropi koja je priređena 2014. godine u njemačkoj Kući filma u Wiesbadenu, te jedno od najvažnijih ostvarenja o seksualnosti svih vremena.

Prehodna
Bony a klid/Big Money: Živjeti osamdesetih u Pragu
Sljedeća
Pogled u prošlost: "Cop Land"