Piše: Marko Njegić
Kolo sreće se (pre)okreće u filmu Princ otkriva Ameriku (Coming To America, 1988). U briljantnom Kolu sreće iz 1983. Eddie Murphy je glumio sirotog prosjaka koji postaje kraljević Wall Streeta kad zaslugom "eksperimenta" brokerskih moćnika Randolpha i Mortimera Dukea zamijeni mjesto u društvu s bijelim biznismenom. Pet godina kasnije u Princ otkriva Ameriku priča je obratna: Murphy je utjelovio Akeema, kraljevića fiktivne afričke države Wakande, pardon Zamunde, koji odlazi u New York i pretvara se da je siromah kako bi pronašao normalnu ženu kadru "stimulirati njegov intelekt jednako kao i slabine", a ne da čini sve što joj kaže, uključujući to da laje kao pas i skakuće na jednoj nozi (ne pitajte!).
Princ otkriva Ameriku; režija: John Landis; uloge: Eddie Murphy, Arsenio Hall, James Earl Jones; 1988.
IMDb rejting: 7.1/10
Rotten Tomatoes rejting: 73%
Oba filma je za holivudski "major" studio Paramount Pictures režirao John Landis (Braća Blues, Američki vukodlak u Londonu) kao moderne, društveno intonirane "caprijanske" komedije, a uloge Randolpha i Mortimera repriziraju Ralph Bellamy i Don Ameche. Randolph i Mortimer nakratko će se ukazati u kadru kao siromasi kojima Akeem tutne svežanj novca, što sugerira da se Coming To America odvija u istom svijetu kao Trading Places. Princ otkriva Ameriku svakako pripada najuspješnijoj fazi Eddiejeve karijere, od 1982. i 48 sati do 1990. i Još 48 sati, između kojih se smjestio s Kolom sreće, Policajcima s Beverly Hillsa, Najboljom obranom i Zlatnim djetetom. To je njegov treći najveći kinohit u tom periodu nakon Beverly Hills Cop I&II, popularniji i omiljeniji od Trading Places i 48 Hours kod šire publike, premda nije i bolji, barem ne autoru ovih redaka.
Osobno, Princ otkriva Ameriku zaslužuje zauzeti šesto mjesto na listi Murphyjevih hitova u datom razdoblju, iza Kola sreće, 48 sati, Policajca s Beverly Hillsa, Još 48 sati i Policajca s Beverly Hillsa II, ali kolikog god da je malčice precijenjen, film je svejedno iznadprosječan za recentne dosege njegovih komedija poput Naših i vaših, Božićne ulice i nastavka Coming2America. Pored toga, Princ otkriva Ameriku nesumnjivo je označio svojevrsnu prekretnicu u glumčevoj karijeri, makar se oslanjao na njegovu prvu suradnju s Landisom. Kad je smišljao priču za Coming To America, Eddie je zasigurno poželio izvrnuti koncept "Trading Places i onoga što je ispričao u svome "stand up" showu "Raw" da bi volio pronaći ženu koja ne zna da je on milijunaš, za što bi trebao poći u Afriku.
No, u ovom filmu Murphy nije brbljavi "street smart" muljator ili policajac bez dlake na jeziku, već načelno pristojni princ, gotovo pa protagonost bajkovite romantične komedije koji romansira Shari Headley u ulozi Akeemove simpatije Lise. Akeem je sušta suprotnost likovima tipa Billy Ray Valentine ili Reggie Hammond da bi bacio neki britak komentar kad ga pri početku filma u bazenu peru podanice ("kraljevski penis je čist"), a pohvalno je i da ne dolazi iz Zamunde u sunčanu Kaliforniju kao Axel Foley, već u hladni New York, iako je u igri bio i Los Angeles tijekom pismo-glava odabira.
Nešto "murphyjevsko" Eddie pokušava izvući dok, skriven ispod maske/prostetike Ricka Bakera, glumi još neke likove, starog crnog brijača i njegovu vršnjačku bijelu mušteriju te pjevača grupe Sexual Chocolate, po uzoru na Petera Sellersa u Dr. Strangeloveu, čime je Princ otkriva Ameriku postavio temelje za njegove višestruke uloge u Luckastom profesoru, Bowfingeru i Norbitu. Bezobrazno daroviti Murphy je praktički neprepoznatljiv i užitak je slušati rasprave sa samim sobom u brijačnici o Muhammadu Aliju itd., kao i podsjetiti se talenta Arsenija Halla koji glumi Akeemova "sidekicka" Semmija, ali i par epizodnih likova ispod maske, uključujući i ženu u klubu u sceni kad zavodi samoga sebe. Međutim, scene s drugim likovima djeluju kao "gimmick" (za razliku od prirodnije ukomponiranog multiplog Sellersa u Dr. Strangelove) i remete momentum filma koji se u središnjem dijelu ionako lomi između žanrova. Coming To America je uspjeliji kao "riba izvan vode" komedija nego rom-com i najbolje scene filma tiču se doživljaja Amerike od strane "dečkiju iz Afrike" i njihovog (ne)snalaženja u svijetu daleko od Zamunde.
"Amerika je toliko slobodna da bacaju staklo kroz prozor", opaža Akeem koji će nešto kasnije, u još uvijek smiješnoj sceni, podsjetiti na Murphyjeve likove kad mu neki lokalac na njegovo entuzijastično "Dobro jutro, moji susjedi" dobaci "Jebi se". "Da, jebi se i ti", ispali Akeem u stilu Foleyja i Hammonda.
Objavljeno na portalu Slobodna Dalmacija
