Piše: Sead Vegara

Sa koliko predznanja trebate pohoditi hram sedme umjetnosti na projekciju filma Conclave (Konklava, 2024) oskarovca Edwarda Bergera (All Quiet on the Western Fornt, 2022), ukoliko niste imali priliku pogledati trailer? Trebate znati da je značenje riječi konklava – izbor za novog papu, a sve ostalo možete pojmiti kako budete gledali ovo zaista fascinantno filmsko djelo. Od same tematike intrigantno sročenog scenarija britanskog dramatičara Petera Straughana, deriviranog iz istoimene knjige, također britanskog spisatelja Roberta Harrisa, preko nevjerovatno bravuroznih glumačkih rola kompletnog glumačkog ansambla, bez da ikoga izdvajamo, pa do fenomenalnog rediteljskog rada Nijemca Edwarda Bergera, film Konklava predstavlja u današnje vrijeme rijetko viđeno ostvarenje.

Konklava; režija: Edward Berger; uloge: Ralph Fiennes, John Lithgow, Stanley Tucci, Isabella Rossellini; 2024.

IMDb rejting: 7.6/10

Rotten Tomatoes rejting: 92%

Način na koji Berger u saradnji sa direktorom fotografije Stéphaneom Fontaineom hvata u objektivu kamere krupne planove lica protagonista, kao i znatan dio detalja dovedenih do perfekcionizma, kakva je igra svjetla i sjena, odaje nadasve posvećene filmaše koji znaju šta hoće i kako to postići. Prvi među jednakima od glumaca jeste maestralni Ralph Fiennes kao kardinal Lawrence, kojega je dopala zadaća predvođenja konklave nakon što je Sveti Otac umro od srčanog udara. Fiennes sa apotekarskom preciznošću karakterno nijansira svoj lik čovjeka od vjere, koji je u određenom momentu odlučio da napusti poziv, te ogoljuje dušu pred kamerom.

Pored njega tu su i izvanderedni Stanley Tucci kao kardinal Bellini, koji isprva nije želio kandidaturu, ali se ipak našao kao jedan od favorita. John Lithgow kao kardinal Trembley ne samo da plijeni pažnju, već u epizodi koja mu je dodijeljena, ostavlja utisak vrhunskog glumca. Isabella Rossellini kao sestra Agnes odigrala je savršenu minijaturu. Nadalje, način na koji je scenarista Straughan stručno ispisao dijaloge dodjelujući dovoljno dobre replike svakome od glumačke ekipe za njegovu ulogu odlično je inkorporirano u samo tkivo filma, tako da nema mnogo praznog hoda.

Kao što je svaka replika najvažnija replika u filmu, tako je i svaka scena najvažnija scena u filmu. Ono što će se desiti tokom konklave, detalji i sitnice iz prošlosti pojedinih kandidata, otkrivanja vatikanskih spletki, onih starih kao i onih u toku procesa konklave, sve to zaokruženo je u iznimno napetom narativu, nadasve nevjerovatnoj filmskoj priči. U jednom momentu, lobiraće se za jednog kardinala, u drugom će se pokušati izabrati manje od većeg zla, a na koncu, finalni izbor će pasti neočekivano i neviđeno razriješen.

Da bi takvu stvar kao što je izbor novog pape, koja se može učiniti istinski dosadnom, uspio načiniti zanimljivom, intigantnom i na ivici najozbiljnijeg trilera reditelj Berger poseže za svim mogućim filmskim sredstvima koja su mu dostupna. Tako da uz stručno komponovanom muzikom potcrtanim scenama, zanatski izvježbanom režijom i perfekcionističkim radom direktora fotografije, kao i savršenim produkcionim dizajnom, uvjerljivim glumačkim performansama, Berger postiže neviđenu i nadasve nevjerovatnu filmsku čaroliju, koja u svojih dva sata trajanja uspijeva da vas transportuje unutar samih zidina Vatikana.

Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje