Pogled u prošlost: "The Sorcerer's Apprentice"

Pogled u prošlost: "The Sorcerer's Apprentice"

Piše: Sead Vegara

Osmisliti cijeli igrani film Čarobnjakov šegrt (Sorcerer's Aprentice) oko jednog segmenta animiranog klasika Fantazija (Fantasia) Walta Disneya poduhvat je vrijedan divljenja. Pomenuti istoimeni segment još od svog prvog pojavljivanja 1940. godine do današnjih dana ostao je voljen i priznat kao prelijepo djelo klasične animacije. U njemu Mickey Mouse kao čarobnjakov šegrt treba da pospremi odaje svog gospodara ne služeći se magijom već rintajući metlom i krpama, na što se on ogluši i upotrijebi magiju što proizvede katastrofu gigantskih proporcija.

Metle i krpe naprave pravi džumbus, Mickey se zamalo i uguši u silnoj vodi, a čarobnjak, naravno, sve zaustavi na vrijeme i očita bukvicu svom šegrtu: magija je tu da bi pomogla i nikako ne treba da se zloupotrebljava, već ono što se istinski cijeni su naporan rad i ustrajnost. Cijela ta scena je orkestrirana uz nenadmašnu kompoziciju L'apprenti sorcier francuskog kompozitora Paula Abrahama Dukasa, a nastala je prema istoimenoj Goetheovoj poemi.

U igranom filmu Čarobnjakov šegrt reditelja Jona Turteltauba ta famozna scena je ukorporirana u priču na zadivljujući način, svakako uz pomenutu kompoziciju. A ono što je izgrađeno oko toga je pravi pravcati holivudski blockbuster u kojem je Nicolas Cage, inače inicijator cijelog projekta, vjerovatno imao i jednu od posljednjih “zabavnih i uglađenih“ uloga.

Priča počinje u dobu čarobnjaka i vještica u kojem je čuvenog čaobnjaka Merlina pobijedila njegova vječita suparnica, vještica Morgana. Poraženi Merlin na samrti, nakon što se njegova učenica Veronica (Monica Belluci) žrtvovala za veće dobro zaustavivši, ali ne pobijedivši Morganu, Balthazaru (Cage) proslijedi svoj prsten i kaže mu da Morganu može pobijediti samo njegov istinski nasljednik ("The Prime Merlinean") za kojim on mora tragati. Veronicu, koju je zaposjeo duh Morgane, i otuđenog trećeg Merlinovog učenika Horvatha (Alfred Molina) Balthazar je zarobio u Grimholdu, svojevrsnoj lutki Babuški – magičnom zatvoru, a tragajući za Merlinovim nasljednikom obrešće se u modernom dobu, New Yorku 2000-tih, u kojem će ga igrom slučaja i pronaći kao 10-godišnjeg klinaca koji neće vjerovati šta mu se dešava.

Priča će se, pak nastaviti 10 godina kasnije kada sada već odraslog klinca Davea (Jay Baruchel) zatičemo u totalnoj krizi identiteta i nesigurnosti, osim u onome što mu tako dobro ide od ruke, a to su fizika i naučni eksperimenti. Pogađate, ponovno pojavljivanje Balthazara i Horvatha će ga natjerati da promisli o svemu i odluči da konačno postane čarobnjakov šegrt. Naravno, tu je i njegov ljubavni interes, djevojka Becky (Teresa Palmer) zbog koje će mnogo što-šta morati žrtvovati.

Glumački performansi cjelokupnog ansambla su itekako dobro uigrani: mladi Jay Baruchel je neizmjerno uvjerljivo nespretan, Nicolas Cage samouvjereno samodopadan, Alfred Molina nevjerovatno zloban, Teresa Palmer očaravajuća, dok (prelijepa) Monica Belluci više služi kao kozmetički dodatak. Ono što posebno krasi ovo filmsko ostvarenje su nadasve briljantno urađeni specijalni vizuelni, kao i kompjuterski generirani efekti (CGI), koji su tu da bi dostojanstveno upotpunili priču o magiji. Magiji kakvu zamišljamo kada govorimo o čarobnjacima i vješticama, a koju može oživjeti samo “magija pokretnih slika“.

Objavljeno u bh. nezavisnom dnevniku Oslobođenje

Prehodna
Pirates of the Caribbean: Avanturistička trilogija s tematikom pirata
Sljedeća
Reservoir Dogs: Psi koji laju - grizu