Kinematografski ovisnik

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 8

Sead Vegara 23.09.2023.

Piše: Vesko Kadić Prve dodire s filmskom kamerom, po evidentiranoj statistici, Bakir Tanović ima u reklamnom filmu Tkanina (1953), kojeg režira Nikola Đurđević, autor nekoliko manje važnih filmova i koji će se kasnije isključivo baviti radom kao asistent režije na igranom filmu. Tanović  će, poslije  kao snimatelj, u svojoj biografiji imati oko petnaestak filmova, onih manje značajnih, kao i onih koji se mogu evidentirati kao uspjela djela.

Iz bh. filmske čitanke: “Otac na službenom putu“

Sead Vegara 29.07.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Neoprezna opaska o crtežu u novinama pred ljubomornom ljubavnicom postaje dovoljna da Meša (Miki Manojlović), zaposlenik u Ministarstvu rada, završi na Golom otoku. On postaje jedan od ondašnjih uhapšenika čija krivica nikad nije utvrđena. Njegova porodica je sada prisiljena nositi se sa situacijom i čekati da ga puste iz zatvora. Priča je ispričana iz perspektive dječaka Malika (Moreno De Bartolli), Mešinog mlađeg sina, koji vjeruje u priču majke Sene (Mirjana Karanović) koja ga je uvjerila da je njegov otac “na službenom putu“.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 7

Sead Vegara 22.07.2023.

Piše: Vesko Kadić Jedan od prvih sarajevskih kinoamatera u sjeni, što će reći da je vlastite filmove kao i filmove drugih radio iz drugog plana, bio je Zlatko Lavanić. Njegovi amaterski filmovi nagrađivani su na brojnim republičkim festivalima, a bio je jadan od osnivača filmskog časopisa Sineast. Studirao je Građevinski fakultet, ali kao i većina drugih redatelja svoj izbor posvećuje filmskoj režiji, a na profesionalni film dolazi 1966. godine, kada nešto kasnije karijeru počinje  kao asistent, a potom pomoćnik režije na igranom filmu, i to uglavnom kod redatelja koji su se bavili suvremenim (Glineni golub, Ram za sliku moje drage, Moja strana svijeta) i ratnim temama (Valter brani Sarajevo, Doktor Mladen).

Iz bh. filmske čitanke: “Otok ljubavi“

Sead Vegara 24.06.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Nakon emocionalno dirljive i iskrene Grbavice koja je 2006. godine osvojila Zlatnog medvjeda u Berlinu i koja je ženskim rukopisom upisala nove redove u historiju bh. kinematografije, te nakon dva otvoreno politička ostvarenja (Na putu, Za one koji ne mogu da govore), rediteljica Jasmila Žbanić je uradila jedinu logičnu stvar – spakovala kofere i otišla na Otok ljubavi.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 6

Sead Vegara 17.06.2023.

Piše: Vesko Kadić Kao što je evidentirano djelovanje autora kratkog metra koji nisu snimili ni jedan cjelovečernji igrani film (S. Mrkonjić, M. Fehimović, P. Ljubojev, V. Balvanović i V. Stojanović), činjenica je da su postojali redatelji koji su snimali i jedan i drugi filmski rod, ali daleko u manjem broju u odnosu na njihove kolege-dokumentariste. Jedan od prvih redatelja koji je snimao i prve bh. dokumentarne filmove, kao što je snimio i igrani film Crni biseri, isključivo s domaćim filmskim kadrom, bio je Svetomir-Toma Janić.

Iz bh. filmske čitanke: “Quo Vadis, Aida?“

Sead Vegara 27.05.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Ratna drama Quo Vadis, Aida? je, dakle, izvorno trebala biti zasnovana na knjizi “Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici“ Hasana Nuhanovića koji je kao UN-ov prevoditelj preživio genocid u Srebrenici, ali je na koncu, zbog neslaganja oko scenarija, Žbanić kreirala sasvim novu priču o ženi Aidi, profesorici engleskog jezika u Srebrenici, koja nije postojala u stvarnosti, ali u čijoj sudbini se svakako oslikavaju životi preživjelih srebreničkih žena, majki, sestara..., kojima je ovaj film upravo i posvećen.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 5

Sead Vegara 13.05.2023.

Piše: Vesko Kadić Stvaralaštvo Balvanovića, naročito njegovi rani dokumentarni filmovi, moguće je tumačiti u neminovnom razvoju autora koji je sigurno imao na umu krajnji cilj: igrani film. Stoga i ne čudi što su mu prvi filmovi bili “vježbe“ za prelaz iz filmova stvarnosti u filmove fikcije, što će biti dokaz kad realizira dva kratka filma Dječak i konj i Koncert za klupu i orkestar.

Iz bh. filmske čitanke: "Valter brani Sarajevo"

Sead Vegara 29.04.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Hajrudin Šiba Krvavac kao reditelj koji je pravio filmove za publiku ili tzv. blockbustere, odnosno kino-hitove, žanrovski je autor u onolikoj mjeri u kolikoj je zanatsko savršenstvo umjetnost, što se recimo može reći za filmove Stevena Spielberga u Hollywoodu, sa ipak znatno slobodnijim i kreativnijim stvaralačkim pristupom. Šiba nije bio autor u umjetničkom smislu, njegovi filmovi nisu propitivali filmski jezik na način kao što su u to vrijeme radili autori jugoslavenskog “crnog talasa“, već je nastajao da se što direktnije približi publici.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 4

Sead Vegara 15.04.2023.

Piše: Vesko Kadić Ovo su sjećanja na slike remek-djela Fasade, autora Suada Mrkonjića. Iako ovaj redatelj nije bio u svojim drugim filmovima sklon ironiji, u ovome, jer ga je na to vodila ideja Milana Andrića, imao za cilj otkriti “skrivanje“ živeće lokalne stvarnosti koja je imala i simboliku jednog šireg društvenog značaja, tj. da se otvoreno  govori o mnogim negativnim pojavama, njihovim uzrocima i slabostima, da te nedostatke i negativne činjenice ne skrivamo iza ove ili one “fasade“.

Iz bh. filmske čitanke: “Ne ostavljaj me“

Sead Vegara 31.03.2023.

Piše: Mirza Skenderagić Aida Begić pripada novoj generaciji filmskih reditelja u BiH i jedna je od rijetkih koji prethodno pripremljeni teren od starijih kolega zvani bh. kinematografija, koristi za izgradnju vlastitog stila i autorstva, što su svakako primijetili i renomirani filmski festivali. Begić je iskoristila poziv od međunarodnog humanitarnog udruženja sa sjedištem u Turskoj, Beşir Derneği koje se, između ostalog, bavi i problemom izbjeglica, te snimila krajnje respektabilno ostvarenje Ne ostavljaj me (Never leave me), premijerno prikazano na Antalya Film Festivalu.