Piše: Mirza Skenderagić

Generacije novog milenija ne gledaju televizijski program, ne razmišljaju o zemaljskim antenama, odbijaju plaćati vječne pretplate kablovskim televizijama, a TV uređaje koriste samo kao dodatno sredstvo za internetski sadržaj. Ukratko, generacije 21. stoljeća žele apsolutno kontrolisati sadržaj koji gledaju te sami birati uređaj, mjesto i vrijeme za njegovu konzumaciju. Kada je osnovan 1997. godine kao svojevrsna videoteka koja je svojim korisnicima poštom dostavljala DVD i Blu-ray izdanja, niko nije vjerovao da će za samo nekoliko godina, Netflix postati najpopularniji svjetski video streaming servis koji će na jednom mjestu objediniti cjelokupni program potreban čovjeku savremenog doba.

Početkom 2016. godine, Netflix je „stigao“ i u zemlje bivše Jugoslavije, što je s obzirom na krajnje skroman sadržaj domaćih televizija i operatera, dočekano sa apsolutnim oduševljenjem. Ipak, već nakon korištenja Netflixovih usluga tokom prvog, „besplatnog“ mjeseca, postalo je jasno da ovaj, „Netflix za Balkan“, nije isti kao onaj u Americi, već da je riječ o ograničenoj usluzi sa znatno umanjenim procentom dostupnosti cjelokupnom sadržaju. Kao takav, „balkanski Netflix“ svakako zaslužuje detaljnu analizu, s konačnim pitanjem: isplatili se pretplati za njegove usluge ili ne?

Šta nudi „originalni“ Netflix?

Nakon što je 2007. godine, dostavio svoj milijarditi DVD, Netflix se ubrzo odlučio za digitalizaciju sadržaja te kreiranje TV serijala i filmskih ostvarenja u vlastitoj produkciji, koja bi njihovim korisnicima bila dostupna gotovo istovremeno i u cjelovitom izdanju. Prva i najvažnija potvrda uspjeha stigla je već 2013. godine, kada je Netflix na internet postavio kompletnu sezonu svoje najkvalitetnije i najpopularnije serije Kuća od karata (House of Cards), koja je apsolutno obilježila TV godinu te na velika vrata najavila dolazak internetskih televizija. Netflix je u 2013. godini zaradio 4,37 milijarde dolara, uz novih 40 miliona pretplatnika, dok je Robin Wright, osvojivši Zlatnog globusa za najbolju žensku ulogu, postala prva osoba iz internet serije koja je dobila tu nagradu.

Potom su uslijedile televizijske uspješnice Narandžasta je nova crna (2013), Narcos (2015), Čudne stvari (2016), Kruna (2016), Mindhunter (2017), Tama (2017) i Netflix je za veoma kratak vremenski period postao ozbiljan konkurent televizijskim mrežama kao što su HBO, Showtime, Fox itd. Međutim, kada su u pitanju filmska ostvarenja, ekipa Netflixa se najvećim dijelom fokusirala na produkciju „jednokratnih“ horor/trilera, koji svakako privlače pažnju šire gledalačke mase, ali koji ubrzo nakon premijera budu zaboravljeni. Negdje između, Netflix će finansirati ostvarenja visokih umjetničkih dometa kao što su, u Cannesu prikazani Okja Bong Joon-hoa iz Južne Koreje i The Meyerowitz Stories Noaha Baumbacha, koji će ovaj video streaming servis pozicionirati na mapu najperspektivnijih producentskih kuća u svijetu, ali i „najlošije filmove godine“, među kojima se posebno izdvojila futuristička akcija Bright (2017).

Da Netflix zaista postaje ozbiljna filmska producentska kuća koja će svojim korisnicima u budućnosti nuditi i „oskarovske“ ili „kanske“ pobjednike, dokazuje i ulog od 125 miliona dolara za produkciju novog filma Martina Scorsesea, Irac, s Robertom De Nirom, Harveyjem Keitelom, Joeom Pescijem, Al Pacinom, u naslovnim ulogama. Naravno, ovdje treba dodati i nekoliko hiljada TVserijala i filmova, za koje je prava na emitovanje Netflix otkupio od drugih televizijskih i distribucijskih kuća, a među kojima se mogu pronaći kultni naslovi kao što je Kum (1972), ali i trash komedije novije produkcije sa Adamom Sandlerom u glavnoj ulozi.

Jeftin i jednostavan pristup

Netflixovim uslugama danas možete pristupiti na krajnje jednostavan način iz gotovo svih dijelova svijeta među kojima su i sve države bivše Jugoslavije. Dakle, Netflix svojim korisnicima nudi tri modela pretplate, od kojih najeftiniji iznosi 8 eura (na mjesečnoj bazi) te dozvoljava korištenje na jednom uređaju i bez HD rezolucije. Ako Netflixove usluge želite koristiti istovremeno na dva uređaja, a ne prihvatate ništa ispod HD kvalitete slike, onda je potrebno da izdvojite 10 eura, dok bi za „porodični paket“ (četiri uređaja i UltraHD) morali dodati još dva eura mjesečno.

Također, poznato je da Netflix dozvoljava dijeljenje računa, što naravno omogućava i internu raspodjelu plaćanja među prijateljima i članovima porodice. Otvaranje računa i način plaćanja su krajnje jednostavni te uz samo nekoliko ličnih podataka i, naravno, broja kartice (većina podržana) možete otpočeti svoj „probni“, besplatni mjesec na Netflixu. Za kompletan doživljaj Netflixa i istinsko podsjećanje na kultne filmske naslove u UltraHD rezoluciji potrebna je flat internetska opcija prihvatljive brzine te Smart televizijski uređaj, uprkos dostupnosti i većini web preglednika i mobilnih platformi. Ipak, da li se na koncu Netflix isplati stanovnicima BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije...?

Ovako prezentovana Netflixova usluga djeluje apsolutno primamljivo za ljubitelje kvalitetnog i raznovrnog TV i filmskog sadžaja, koji još uvijek tragaju za „savršenom“ virtuelnom videotekom, međutim, za korisnike izvan Amerike ona je itekako skromnija. Naime, kako su u pojedinim državama prava na određene filmove i serijale već otkupljena od strane drugih distributera, Netflixu je zakonom zabranjeno da ih emituje u sklopu svoje ponude. Tako je npr. korisnicima u BiH, a prema podacima iz protekle godine, dostupno samo 14.69 posto televizijskog i 11.95 posto filmskog sadržaja od ukupne Netflixove ponude za američko tržište. U nešto boljem položaju su ostale države iz tzv. regiona, pa je Slovencima dostupno 17.63 posto televizijskog i 12.08 posto filmskog sadržaja, Hrvatima 17.46 i 12.15 posto, Makedoncima 17.29 posto i 12.19 posto, dok je znatno bolja situacija u Srbiji sa 28.35 posto i 31.33 posto dostupnosti cjelokupnoj Netflixovoj ponudi.

Bez titlova na domaćim jezicima

Zbog navedene ograničenosti, Netflixov sedmični ili mjesečni update koji podrazumijeva i brisanje zastarjelog sadržaja, djeluje znatno oskudniji što je vidljivo na primjeru protekle sedmice, kada je u „videoteku“ dodato 26 naslova, među kojima se izdvajaju filmovi, Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda (2016), komedija vlastite produkcije When We First Met (2018), nove epizode serijala, Crna munja (2018), Luda bivša djevojka (2015), Crna lista (2013), uspješni dokumentarci, Seeing Allred (2018), The Trader (2018), ali i, po pravilu, većinski broj indijskih ostvarenja.

U Netflixovu korist svakako ne ide niti odustvo titlova na domaćim jezicima, što za razliku od npr. kanala HBO, usluge ove američke kompanije ograničava na manjinski dio stanovništva, s obzirom da u zemljama regije tek određeni dio stanovništva poznaje engleski jezik. Ekipa Netflixa, usporenim korakom radi i na rješavanju ovoga problema te postepeno i ponegdje možda i „naiđete“ na titl prepoznatljivog jezika. Također, još uvijek se iz ove kompanije ne nagovještava mogućnost snimanja ostvarenja na teritoriji Balkana, što je producentska kuća HBO već prepoznala kao neophodnost za opstanak na ovdašnjim prostorima, najavivši snimanje prvog serijala iz Adria regije, naslova Uspjeh, scenariste Marjana Alčevskog i reditelja Danisa Tanovića s Goranom Bogdanom u glavnoj ulozi.

Netflix kao privremeni „odmor“

Prvi dan na Netflixu o okviru spomenutog „besplatnog“ mjeseca, proteći će u znaku oduševljenja, jer, uprkos ograničenom pristupu, njegov sadržaj će ispočetka djelovati raznovrstan, obilan, intrigantnan i činit će se kao „neosvojiva planina“. Ipak, nakon što u HD rezoluciji ponovno odgledate Kuma, Se7en, Lice sa ožiljkom i ostala kultna osvarenja, provjerite istinitost hvalospjeva upućenih Netflixovim originalnim serijama (Čudne stvari, Kruna, Mindhunter), ali i preporuke prijatelja koji su „slučajno otkrili odličan dokumentarac“ (Making a Murderer, The Keepers, Holy Hell), te nakon što vam ponestane naslova u „vlastitoj listi“, početni „Netflix-entuzijazam“ će uskoro početi da slabi.

Naime, ako Netflix budete koristili svakodnevno i cjelodnevno, ubrzo će vam ponestati zanimljivog sadržaja i počet ćete razmišljati o drugim svjetskim servisima kao što su HBO GO, Pickbox, Amazon, HULU, ili čak o „povratku“ na dobre-stare kablovske operatere. S druge strane, ako planirate Netflix koristiti kao svojevrsnu nadopunu već postojećem televizijskom sadržaju te povremeno „posegnuti“ za jednim filmskim ili televizijskim ostvarenjem ili čak odvojiti cijeli dan za svih 17 epizoda Čudnih stvari ili za sezonu Prijatelja, onda će vam njegovu ponuda biti sasvim dovoljna i korisna. Jer, s obzirom da je cijena pretplate izuzetno pristupačna čak i za BiH te da ovaj popularni video streaming servis svakog dana napreduje i koriguje svoju uslugu, Neflixu svakako treba dati šansu i pokušati ga iskoristiti kao privemeni „odmor“ ili pak preimenovati u konačnu zamjenu za ovdašnji televizijski program, ispunjen raznoraznim dnevnicima, realityjima i vječnim reprizama.