Vesko Kadić

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 5

Sead Vegara 30.09.2025.

Piše: Vesko Kadić U emisiji Federalne televizije Animacija u BiH, Hadžismajlović navodi da se poslužio malim lukavstvom, ponudivši se da napiše scenarij za film Ne diži nos, što je, ustvari, bio ulazak na mala vrata bh. animacije, te da bi spregu scenarista–redatelj iskoristio u realizaciji još dva animirana filma. Ako su prva dva njegova scenarija bila čista klasika, kada je u pitanju shema filmske priče, ni realizacija nije imala neke veće ambicije, što se ne bi moglo reći za treći animirani filma Nokturno koji je likovni izraz imao na temeljima razvoja grafičke produkcije u BiH.

 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 4

Sead Vegara 30.08.2025.

Piše: Vesko Kadić Snimatelj lutka–filma morao je biti u koordinaciji s animatorom, jer svaki pokret lutke trebao je da bude snimljen samo na jednom filmskom kvadratu. Što je broj snimljenih kvadrata bio približan broju kretanja filmske trake u sekundi (24), pokret je bio prirodniji, a ako bi se željela ubrzati kretnja lika, onda bi broj snimljenih kvadrata bio manji, a kod usporenog kretanja lika veći. 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 3

Sead Vegara 30.06.2025.

Piše: Vesko Kadić Kada se točno pojavila animacija na tlu BiH, nitko živ ne zna, niti ima ikakvih pisanih tragova. Jedno je sigurno, ili se nagađa, da su neki stranci, tu i tamo, unutar drugih rodova primjenjivali elemente animacije. No u našim razmatranjima, kao prvi animirani film nastao na tlu BiH, tretiraćemo animirano ostvarenje Zlatka Šešelja Mudra lija iz 1961.

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 2

Sead Vegara 26.04.2025.

Piše: Vesko Kadić Bh. animacija, u odnosu na svjetsku ili, da uzmemo bliže određenje, na hrvatsku ili srpsku animaciju, nema validnost navedenih, što zbog veoma malog broja autora koji su se bavili animacijom, što zbog nepostojanja tradicije izražavanja bh. kinematografije u ovome rodu. 

Mala povijest bh. animiranog filma (1961 - 2007), vol. 1

Sead Vegara 29.03.2025.

Piše: Vesko Kadić Kada je povijest bh. animacije u pitanju, nije se radilio o četiri ili pet nastalih individualnih animiranih filmova, nego su se unutar nje javili periodi koji su se mogli „zaokružiti“ u jednu cjelinu, nazvanu „pokret“ ili „škola“, što je bio dovoljan preduslov da se razmotri pitanje postanka povijesti bh. animiranog filma, unutar bh. kinematografije.

”Novembar film fest” u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo

Sead Vegara 18.11.2024.

JU Bosanski kulturni centar KS, sa svojim partnerima, u periodu od 18. do 23. novembra organizira “Novembar film fest“, reviju domaćih i regionalnih filmskih ostvarenja, proizvedenih, ili distribuiranih tokom 2024.

In Memoriam: Vesko Kadić (1945 – 2024.)

Sead Vegara 01.11.2024.

Piše: Nisad Selimović Jedan takav život, pun znanja i ljubavi prema onome što je voljeno - u ovom slučaju sedmoj umjetnosti, prestao je da postoji proteklog ponedjeljka. U osamdesetoj godini preminuo je naš voljeni prijatelj i kolega Vesko Kadić, vrsni poznavalac filma, njegove teorije, estetike i same pojave ove intrigantne umjetničke grane.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 14

Sead Vegara 26.10.2024.

Piše: Vesko Kadić Na koncu, za nadati se da će ova Mala povijest bh. kratkometražnog filma u cjelini poslužiti nekome da je dopuni, a i onima koji o ovoj vrsti filma nisu mnogo toga znali. Za nevjerovati je jedino, da ne postoji kinogledatelj koji se, barem jedanput nije susreo s kratkim filmom prikazanim prije cjelovečernjeg igranog filma, ili u posljednje vrijeme njegovim predstavljanjem na TV ekranu. 

 

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 13

Sead Vegara 10.08.2024.

Piše: Vesko Kadić Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, pa sve do rata u BiH ne zapažaju se neka značajna djela autora kojih smo u “Maloj povijesti bh. dokumentarnog filma“ analizirali, a razlog može biti u pojavi TV-a koja posredstvom svojih, za nju specifičnih reportaža preuzima ulogu filmskog dokumentarnog zapisa, ali ne u njegovim vrijednostima, jer TV gledatelj želi da bude više informiran, nego da mu se predoči dokument u imanentnom autorskom pogledu na svijet, što je dokumentarni film najčešće imao u prvom planu.

Mala povijest bh. kratkometražnog filma (1947-1990), vol. 12

Sead Vegara 30.03.2024.

Piše: Vesko Kadić Jedan od najkontraverznijih bh. redatelja, radikal u svakom pogledu, bio je Bahrudin-Bata Čengić, rođen u Maglaju 1931, godine, a preminuo u Sarajevu 2007. godine. Na filmu je od 1951. godine, a status umjetnika dobiva sedam godina kasnije. Studirao je na Filizofskom fakultetu u Sarajevu, a specijalizaciju završio u Londonu, gdje je i asistirao u nekim filmovima engleskih redatelja. U njegovoj filmografiji zabilježeno je da je snimio veliki broj dokumentarnih, pa čak i jedan kratki igrani film (Život  je lijep, 1976), ali je prepoznatiljiv po učinku kojeg je postigao u realizaciji cjelovečernjih igranih filmova.