Razgovarao: Sead Vegara

U decembru prošle godine Vlada Federacije BiH imenovala je novi Upravi odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo na čijem čelu je Antonio Beus. Poduzetnik i profesionalac u filmskom je biznisu od 1998. godine kada je preko svojih kompanija radio zastupništvo major studija: Columbia, Fox i Warner Bros. na teritoriji Bosne i Hercegovine za kino i video distribuciju. Gospodin Beus je i utemeljitelj AKOPA, Aasocijacije kabel operatera te je osnivač Asocijacije za zaštitu AV sadržaja APAW BiH koja je u BiH uz podršku Američke ambasade u Sarajevu radila niz projekata na zaštiti autorskog prava.

Predsjednik je Upravog odbora Udruge Filmske Industrije, kolektivne organizacije koja je od strane Instituta za intelektualno vlasništvo BiH ovlaštena za ostvarivanje i prikupljanje prava u domeni kablovskog reemitovanja te je dijelom tima koji je u proteklom periodu stajao iza mnogih realizovanih projekata filmske i multimedijalne industrije. Sa gospodinom Beusom razgovarali smo o stanju koje je novi Upravi odbor zatekao u Fondaciji, o svim problemima sa kojima se Fondacija susreće u periodu pandemije korona virusa, o odnosima sa filmskim radnicima te inicijativama i planovima Fondacije za naredni period.

Kakvo stanje ste zatekli u Fondaciji za kinematografiju Sarajevo kada ste došli na funkciju predsjednika Upravnog odbora?

Stanje je zaista složeno. Projekti koji su u realizaciji zbog pandemije korona virusa su postali upitni, a postoje i projekti koji duži niz godina stagniraju iz raznih razloga. Fondacija je bila dosta zatvorena u odnosima prema javnosti i to je jedan od glavnih problema kojima će se novi Upravni odbor posvetiti u budućnosti.

Namjeravate li unaprijediti poslovanje Fondacije u smislu da će se Fondacija okrenuti pomaganju budućih mladih bh. filmskih radnika?

Mi ćemo učiniti sve da rad Fondacije potpuno otvorimo javnosti i posebno mladima. Uspostavićemo praksu da Fondacija prati nove mlade umjetnike, posebno sa njihovim prvim radovima, te ćemo se u skorijem periodu posvetiti pripremi i realizaciji multimedijalnih projekata koji će biti namjenjeni isključivo mladim autorima i radnicima.

Sudeći prema posljednja dva izvještaja poslovanje Fondacije je u svakom pogledu transparentno. Koliko i zbog čega vam je bitna takva odrednica u daljem radu?   

Izuzetno važna. Poslovanje Fondacije mora biti potpuno transparentno kako prema bh. umjetnicima i radnicima tako i prema općoj javnosti. Kao prvi korak te ključne odrednice smo objavili kompletne arhive finansiranja filmskih projekata i komplementarnih djelatnosti od osnivanja Fondacije do kraja 2020. godine, te iste objavili na našoj web stranici i prenijeli svim medijima u BiH. Moje je mišljenje, a i mišljenje Upravog odbora da će jedino potpuno transparentno poslovanje omogućiti jos bolji i kvalitetniji rad Fondacije. Putem naše zvanične web stranice prezentirati ćemo sve naše aktivnosti i u budućnosti.

Naglasili ste da će se Fondacija zalagati da oda priznanje zaslužnim bh. filmskim radnicima. Kako tu inicijativu namjeravate sprovesti u djelo?

Postoje ljudi koji su svoj život ugradili u razvoj kinematografije, a čiji je rad ostao nezasluženo nezamijećen. To su kino-operateri, filmski djelatnici i ostale zanatlije bez čijeg angažmana naša industrija ne bi ni mogla funkcionirati. Ukratko to su djelatnici iza svjetlosti reflektora, a više ih nema mnogo koji su u životu. Zbog toga smo pozvali strukovna udruženja da predlože kandidate kako bi se tim ljudima odužili na adekvatan i simboličan način.

Budžet Fondacije je drastično smanjen u odnosu na prošle godine. Šta na tom polju Fondacija uopšte i može da uradi kako bi olakšala i popravila situaciju?

U pravu ste, budžet Fondacije nikada nije bio manji. Smatram da smo dotakli dno i da sustavno moramo krenuti prema naprijed. Moramo u narednom periodu izlobirati i osigurati sredstva za digitalizaciju filmskog fundusa BiH, osigurati sredstva za nabavku kamera, tonske opreme i ostale opreme koja je neophodna za stvaranje filma jer trenutno imamo vrlo malo, skoro ništa, i veliki dio budžeta za snimanje filmova odlazi na najam opreme i filmskih djelatnika iz susjednih zemalja. Zbog kontinuiranog smanjenja fonda, ostali smo samo na talentiranim pojedincima, dok je industrija pred nestajanjem.

Kakva je Vaša saradnja sa ostalim strukovnim udruženjima (Udruženje reditelja i rediteljica BiH, Udruženje filmskih radnika u BiH, Asocijacija snimatelja i snimateljica u BiH, Filmski Centar Sarajevo...)?

Prva stvar koju sam uradio kao predsjednik je bila ta da sam pozvao sve korisnike Fondacije da organiziramo sastanke gdje su mogli da iznesu svoje prijedloge za buduću suradnju, kao i da ukažu na probleme iz prošlosti. Prihvatili smo opravdane sugestije i kroz minimalne izmjene pravilnika smo procese dodjele sredstava učinili transparentnijim, a omogućili smo da se produže rokovi za realizaciju tekućih projekata. Odnos je uvijek dvosmjeran i strukovna udruženja mogu biti sigurna da će fondacija biti odgovoran partner i suradnik za sve buduće projekte.

Koji su dalji, budući koraci kojima će krenuti Fondacija?

Borba za veći budžet, digitalizacija bh. kinematografije, rad na pronalasku partnera i zajednička definicija i opremanje produkcijskih centara u BiH. Digitalizacija svakako smanjuje troškove produkcije i zbog toga moramo naći sredstva kako bi kinematografija napravila tehnološki iskorak. Također, moramo pronaći način kako da pridobijemo i educiramo nove filmske zanatlije, jer stara garda odlazi u mirovinu, a novih, zbog nedostatka posla jednostavno nema. Definirali smo probleme industrije, znamo šta nam je činiti i sve planiramo iskomunicirati sa javnošću. Fondacija će u budućnosti kreirati aktivnu politiku i neće biti samo bankomat za snimanje filmova, kao što je bila u prošlosti. Svakako poseban akcent stavljamo na mlade snage. Ova godina će biti teška ali naša je obveza pomoći dovršetku svih projekata koji su u realizaciji i krenuti u realiziranje zacrtanih planova.

Kako komentarišete činjenicu da bi Bosna i Hercegovina po drugi put mogla osvojiti Oscara za ostvarenje Jasmile Žbanić „Quo Vadis, Aida?“?

„Quo Vadis, Aida?“ je očiti dokaz kako smo ostali samo na kreativnim i sposobnim pojedincima. Fondacija je dala inicijalna sredstva za film. “Izmislili smo novac“ da bi pomogli lobiranje u sklopu procesa kandidature za ovogodišnju dodjelu Oscara. Ovaj film je zbirno dobio najviše novaca od Fondacije u raznim fazama realizacije, ali je to ipak samo cca + -15 posto ukupnog budžeta filma. Jesmo pomogli u realizaciji, ali pošteno je reći da je to prvenstveno rezultat Deblokade, odnosno Jasmile Žbanić  i Damira Ibrahimovića. Kvalitet filma govori sam za sebe i svakako željno isčekujemo dodjelu Oscara 25. aprila.

Objavljeno na portalu Al Jazeera Balkans